NAPISALA: univ.bacc.praesc.educ. Branka Đaković Bjelajac, Dječji vrtić Prečko, Zagreb
Kada će moje dijete progovoriti?“ pitanje je koje si postavlja svaki roditelj. Svi jedva čekamo prve riječi svog malenog, slatkog bića. Kao roditelj i odgojitelj podijelit ću s vama u nastavku strategije i aktivnosti koje promiču rani jezično-govorni razvoj.
Djetetov razvoj čini niz procesa koji su pod utjecajem okoline. Prve tri godine djetetovog života kritičan je period zbog fizičkog i mentalnog sazrijevanja, a tijekom tog razdoblja roditelj ima važnu ulogu. Njegova je uloga da upoznaje svoje novorođeno dijete i ostvari blisku vezu i komunikaciju s njim, kako bi pomogao djetetu da se osjeća sigurno u okolini u kojoj raste.
Komunikacija majke i djeteta počinje još u intrauterinoj fazi. Dijete osluškuje svaki majčin pokret, otkucaje srca, disanje te se prilagođava njezinom ritmu života, dok majka u isto vrijeme osjeća djetetove pokrete, razgovara s njim i emocionalno se veže za dijete.
Jezično-govorni razvoj u prvim godinama života
Za uredan jezično-govorni razvoj potrebno je zadovoljiti određenje uvjete – biološke, psihološke i sociološke procese sazrijevanja. Navedeno se odnosi na utvrđivanje djetetove okoline u kojoj odrasta, gdje je fokus prvenstveno na obiteljskoj dinamici. Potrebno je utvrditi prati li psihološki razvoj djeteta ujedno i fizički rast i razvoj. Osim toga, vrlo je važno istaknuti i razumjeti da je djetetov govor samo ”krov na kući jezično-govornog razvoja”. Tek kad dijete adekvatno razvije komunikaciju (temelje) i jezična znanja (zidove), može razviti i koristiti govor. Uredan razvoj komunikacije znači da dijete ulazi u dovoljan broj komunikacijskih izmjena sa svojom okolinom i razumije da svojim akcijama i govorom može utjecati na druge, da ima razvijenu združenu pažnju, da se sustavno odaziva na ime i ostvaruje sustavan kontakt očima, koristi geste, pokazuje interes za okolinu i imitira radnje drugih osoba. Uredan razvoj jezika znači da dijete razumije ono što mu se govori i ima dovoljno razvijen rječnik da može razumjeti i imenovati to što želi, dok je govor zapravo zvučna realizacija jezika i jezičnih znanja, tj. samo jedan način pokazivanja tih znanja. On dolazi na kraju, kao posljedica adekvatno razvijene komunikacije i jezika.
Obrazac urednog razvoja jezika i govora do 20 mjeseci djetetova života
| 0-3 mjeseca – Dijete plače za različite potrebe
Glasa se (vegetativni zvukovi) Uznemiruju ga glasni zvukovi |
| 3-5 mjeseci – Dijete počinje vokalnu igru svojim govornim organima- vokalizacija i brbljanje
Počinje reagirati na okolinu |
| 6-9 mjeseci – kanoničko brbljanje
Dijete ponavlja slog više puta MA-MA , BA-BA. Okolina na njih reagira kao na riječi sa značenjem, iako to zapravo nisu prave prve riječi. Kašnjenje kanoničkog sloga je jedan od prediktora za kašnjenje u jezično-govornom razvoju.Razlozi kašnjenja mogu biti razni. Potrebno je isključiti organski uzrok, a potom napraviti psihološku i logopedsku obradu. |
| 9-15 mjeseci – Pojavljuje se prva riječ sa značenjem.
Dijete se počinje aktivno služiti jezikom i govorom. |
| 18- 20 mjeseci – Nastupa proširivanje rječnika. Dijete ima oko 50 riječi u rječniku. |
Kako poticati jezično-govorni razvoj
Jezično-govorni razvoj potrebno je aktivno poticati kroz praćenje interesa djeteta na način da se djetetu kroz svakodnevne aktivnosti imenuju različite stvari i situacije koje ga okružuju. Evo kako možete poticati jezično-govorni razvoj vašeg djeteta:
- GOVORITE SPORO I JASNO – To će djetetu dati vremena da mentalno obradi riječi koje čuje.
- GOVORITE NAIZMJENICE – Prvo izrazom lica, kasnije gukanjem pa jezikom. I dijete i roditelj iza svojih riječi trebali bi ostaviti red tišine kako bi sugovorniku dali priliku da odgovori.
- PARALELNI GOVOR I IMENOVANJE PREDMETA – Uhvatite dijete u aktivnosti te ju imenujte. Npr. dijete gleda pticu, roditelj upita „Vidiš li pticu?“
- ŠIRENJE ISKAZA – Kada dijete počne koristiti riječi i spajati ih u dvočlane iskaze, roditelj i odgojitelj proširuju djetetov iskaz. Npr. dijete kaže: „Medo“, a odrasli „Tamo je smeđi medo“
- OBJAŠNJAVANJE I UPUTE – Objašnjavanje i upute moraju biti jednostavne i kratke, u skladu s djetetovom dobi. Djeci jasličke dobi prvo se daje jedna uputa, kada ju izvrši se daje iduća.
- PITANJA OTVORENOG TIPA – To su pitanja koja potiču nebrojeno mnogo odgovora i na koja je dijete primorano odgovoriti. Izbjegavajte „da/ne“ pitanja, a koristite što više „ili-ili“ pitanja.
Aktivnosti koje promiču rani jezično-govorni razvoj
Brojne su aktivnosti koje potiču rani jezično-govorni razvoj, a ovo su neki od primjera primjerenih za djecu do treće godine:
- ČITANJE I GLEDANJE KNJIGA (primjerene slikovnice za ranu dob – Pip i Popi, Miffy, Pino…)
- PJEVANJE
- BROJALICE (knjiga brojalica Eci, peci, pec – Ksenija Burić Sarapa , Pliva patka – pjesmice i brojalice za najmlađe…)
- IGRE PRSTIĆIMA – Dijete će možda u početku biti pasivni sudionik, a s vremenom ga podupiremo da bude aktivni sudionik. Čekamo da počne pljeskati rukama, izgovarati određene riječi… (knjiga Stihovi u pokretu – Vladimira Velički, Ivanka Katarinčić, 150 igara prtićima – Guria Osmanova…)
- SENZORNE AKTIVNOSTI – Dodirivanje, držanje, istraživanje različitih predmeta i učenje svim osjetilima
Mi, roditelji i odgojitelji, možemo stvoriti kvalitetno okruženje za poticanje jezično-govornog razvoja našeg djeteta ukoliko cijenimo i razumijemo načine kojima možemo poticati taj razvoj.
U jasličkoj Montessori skupini Krijesnica, čiji sam matični odgojitelj, tokom cijele prošle pedagoške godine provodila sam projekt naziva „Prstiće prati, pjevati ćeš znati“ baziran na igrama prstićima te sam slijedeći ranije navedene korake za razvoj govora u vrlo kratkom periodu primijetila veliki napredak kod djece u vidu jezično-govornog razvoja, razvoja fine motorike i slušne percepcije. Voljela bih da ovaj članak i zakonitosti jezično-govornog razvoja pomognu i vama.
LITERATURA:
- Kurikulum za jaslice, Elenor Stokes Szanton, Biblioteka Korak po korak
- Bebarije, Rebeka Bulat ,naklada Harfa, Split 2014
- Web str. zir.nsk.hr, završni rad , Petra Kotarac, Razvoj govora 2017