Rutinske analize uzoraka mokraće, krvi, kose i mlijeka pokazale su da se iste štetne tvari iz okoliša nalaze u masnim stanicama svih osoba koje žive u istom području pa tako i majki koje dojenjem prehranjuju svoje bebe. To znači da su otrovi poput dioksina i različitih polikloriranih bifenila (PCB-a) svugdje u našoj hrani, tijelima pa tako i u kravljem, adaptiranom i majčinom mlijeku. PCB-i su teško razgradivi, visoko toksični kemijski spojevi, opsežnog i dubokog djelovanja na organizme, ekosustave i biosferu, a dioksin se općenito smatra najtoksičnijim spojem kojeg je čovjek ikada napravio. To je razlog više da znanost usmjeri napore ka pronalasku načina kako ukloniti toksine iz okoliša, a nikako opravdanje za – nedojenje. U današnje vrijeme, svako dijete u svome tijelu već ima određenu količinu otpadnih tvari. Bebe su daleko osjetljivije na prijenos štetnih tvari tijekom trudnoće nego nakon rođenja.
Znanstvena istraživanja pokazuju da čak i u jako zagađenom okolišu dojenje nudi prednosti koje daleko premašuju rizik od unošenja određene količine štetnih tvari iz majčina organizma. Prednosti dojenja potvrđuju i ističu i veliki zdravstveni autoriteti poput Svjetske zdravstvene organizacije, Američke pedijatrijske akademije te mnogih drugih organizacija koje se bave problematikom zdravlja.
Majčino mlijeko je živo piće. Mlijeko svake žene specijalno je prilagođeno djetetu i stalno se mijenja kako bi odgovaralo djetetovim potrebama. Jednim dijelom tijekom podoja, ali i od dana do dana, mjeseca do mjeseca. Kad je mama bolesna, ona proizvodi antitijela koja prelaze u mlijeko i tako štite dijete. Dokazano je da majčino mlijeko sa svojom optimalnom prehrambenom vrijednošću, antitijelima i antioksidansima pomaže u razvoju dječjeg imuniteta, štiti od mikroorganizama i ostalih onečišćivača iz okoliša, a upravo visoka razina antioksidanata u majčinom mlijeku uvelike poništava štetnost otrovnih utjecaja iz okoliša. Posljednje studije dokazuju da je dugoročno dojenje korisno za razvoj živčanog sustava, čime blagotvorno poništava mogući štetni učinak izloženosti pesticidima kroz dojenje. Prednosti dojenja uključuju i smanjene indikacije za dijabetes, karcinome kod djece, infekcije uha, infekcije dišnih putova, pretilost i ostale zdravstvene tegobe, a utječe i na razvoj verbalne inteligencije i inteligencije uopće.
Važno je naglasiti da adaptirana mlijeka prolaze kroz mnoge procese tijekom proizvodnje u kojoj se kravlje mlijeko mijenja i obogaćuje različitim dodacima. Kao i sva ostala industrijski proizvedena dječja hrana, i adaptirana mlijeka su izložena onečišćenju zbog zagađene sredine u kojoj je nastaju, a onečišćenja su moguća i tijekom samog procesa proizvodnje. Također, adaptirana mlijeka uključuju i rizik od pogrešaka u proizvodnji, za razliku od majčinog mlijeka koje nikad neće biti povučeno iz prodaje zbog – pogreške u proizvodnji. Dok majčino mlijeko sasvim sigurno sadrži određenu razinu organskih onečišćenja, industrijski proizvedeni nadomjesci majčinome mlijeku se, prema analizama, povezuju i sa visokom razinom teških metala, fitoestrogena i bakterija.
Svjesni smo da u današnje vrijeme industrijalizacije teško možemo spriječiti utjecaj svih štetnih tvari na hranu koju jedemo i onu kojom hranimo svoju djecu. No ipak, ako želite smanjiti dodir sa štetnim tvarima, osobito prije i tijekom trudnoće i za vrijeme dojenja, slijedeće informacije mogu vam biti od pomoći:
1. Izbjegavajte cigarete i alkohol. Količina štetnih tvari je veća kod osoba koje puše i konzumiraju alkoholna pića.
2. Budite svjesni pri odabiru doma da su neke građevine tretirane pesticidima protiv nametnika, a starije kuće možda imaju boju na bazi olova.
3. Jedite raznoliku hranu s malo životinjskih masnoća, uklonite kožu i višak masnih dijelova s mesa i peradi. Izbjegavanjem punomasnih mliječnih proizvoda, smanjujete mogućnost opterećenja organizma zagađenjima topivim u mastima.
4. Povećajte unos voća i povrća. Dobro operite i iščetkajte namirnice da bi uklonili ostatke pesticida s kore. Kad god je moguće jedite hranu uzgojenu bez gnojiva i pesticida.
5. Izbjegavajte ribu sabljarku i morskog psa ili svježu ribu iz voda onečišćenih otpadom zdravstvene industrije.
6. Ograničite izloženost kemikalijama kao što su otapala u bojama, ljepila bez vodene baze, lak za nokte, smog i dim iz vozila.
7. Uklonite plastičnu presvlaku s kemijski očišćene odjeće i provjetrite odjeću ostavljajući je pored otvorenog prozora 12-24 sata
8. Za zaposlene u proizvodnji: pokušajte izbjeći utjecaj štetnih tvari i tražite bolje radne uvjete, kemijski sigurnije standarde za sve zaposlene, osobito za trudnice i dojilje.
Izvor: Udruga Roda
Prevela: Linda MF
Prilagodila: GoranaVF
Foto: Dmytro Larin/Shutterstock