Dr. Jack Newman, kanadski pedijatar i stručnjak za dojenje nas podsjeća na jedan od mitova koji često možemo čuti, a taj je da dojene bebe trebaju dodatak vitamina D. To nije točno. Svi trebamo vitamin D. Bebe se rađaju s jetrima punim vitamina D, a izlasci van omogućavaju bebi da generira vitamin D i zimi. Nisu, međutim, potrebni svakodnevni i dugotrajni izlasci jer je vitamin D topiv u masti i pohranjuje se u tijelu. Tek ako je došlo do manjka vitamina D u trudnoći, bebi će možda biti potreban dodatak vitamina D.
Što je, u stvari, vitamin D?
Vitamin D zapravo uopće nije vitamin, nego steroidni hormon koji je pogrešno klasificiran kao vitamin još 1922. godine u eri otkrivanja hranjivih tvari. Proizvodi se u tijelu nakon izlaganja kože ultraljubičastom zračenju iz sunčeve svjetlosti. Vitamin D igra nezamjenjivu ulogu u održavanju optimalne razine kalcija i fosfora u krvi, te u mineralizaciji kostiju stimulirajući apsorpciju kalcija i fosfora u tankom crijevu. Također sudjeluje u mnogim drugim biološkim funkcijama. Kod djece, manjak vitamina D može uzrokovati rahitis, bolest kostiju. Simptomi rahitisa uključuju deformacije i prijelome kostiju, slabost mišića, zaostajanje u razvoju, zastoj u rastu, niži rast, probleme sa disanjem, moguće učestale kontrakcije mišića uzrokovane niskom razinom kalcija u krvi, i vrlo rijetko, zastoj srca.
Ako nema organskih uzroka, kao što je nedonošenost ili bolesti jetara ili bubrega, kada govorimo o manjku vitamina D kod inače zdrave djece, u stvari govorimo o manjku sunčeve svjetlosti, (iako nedovoljno izlaganje sunčevoj svjetlosti ne mora biti jedini uzrok manjka vitamina D i rahitisa).
Prirodni izvor vitamina
D za dojenčad prvenstveno čine zalihe koje su razvili prije rođenja i vitamin D koji proizvedu izlaganjem kože sunčevoj svjetlosti; manji dio je iz majčinog mlijeka. Koncentracija u masti topivog vitamina D u majčinom mlijeku varira od 5 do 136 IU/L, ovisno o tome kako je mjerena njegova aktivnost i majčinom statusu vitamina D u za vrijeme laktacije. Ta koncentracija osigurava manje od 200 do 400 IU dnevno, količini koja se obično preporuča za djecu do 1 godine starosti, no vitamin D iz majčinog mlijeka beba vrlo lako prerađuje te uz minimalno izlaganje suncu razvija sasvim dovoljnu količinu za sebe. Majčino mlijeko ne treba smatrati oskudnim vitaminom D, zato što je biološki normalan način opskrbe dovoljnom količinom vitamina D kod ljudi, izlaganje sunčevoj svjetlosti, a ne prehrana.
Optimalan put za unos vitamina D kod ljudi nije gastrointestinalni trakt, kroz koji se mogu unijeti i toksične doze. Zapravo je koža organ koji je programiran da uz dovoljnu količinu sunčeve svjetlosti, proizvodi potencijalno ogromne količine vitamina D i da spriječi apsorpciju više od onoga što tijelo može sigurno iskoristiti i pohraniti..
Je li vaša beba pod rizikom manjka vitamina D?
Bebe zaista rijetko trebaju nadomjestak vitamina D. Bebe koje trebaju nadomjestak vitamina D, trebaju ga obično zbog nedovoljne izloženosti sunčevu svjetlu. Čimbenici rizika za manjak vitamina D kod beba su:
- Beba gotovo nikad nije izložena sunčevu svjetlu – ako živite u zemljama pri vrhu sjeverne hemisfere, ili u urbanim područjima gdje visoke građevine ili zagađenja blokiraju sunčevu svjetlost, ako je beba uvijek prekrivena i čuvana daleko od sunca, te ako je tijekom dana konstantno u zatvorenom prostoru ili ako primjenjujete zaštitu sa visokim faktorom protiv UV zračenja.
- I beba i majka su tamnopute pa im je zbog toga potrebno dulje izlaganje suncu da bi generirale odgovarajuću količinu vitamina D. Međutim, to je opet pitanje nedovoljnog izlaganja suncu, jer tamniju kožu treba dulje izlagati suncu. Ne postoje pouzdana saznanja o tome koliko je potrebno dodatno se iz lagati suncu, ukoliko imate srednje tamnu ili tamnu kožu.
- Manjak vitamina D kod majke – ovo je rijedak slučaj u zapadnim zemljama. Količina vitamina D u majčinom mlijeku ovisi o količini koju majka posjeduje. Ako je beba izložena sunčevoj svjetlosti dovoljno dugo, teško da će manjak vitamina D u majke predstavljati problem za bebu. No, ukoliko beba ne generira dovoljnu količinu vitamina D od izlaganja sunčevoj svjetlosti, količina iz majčinog mlijeka bi onda trebala zadovoljiti povećane potrebe za vitaminom D. Ukoliko je majka minimalno izložena sunčevoj svjetlosti ili ne konzumira dovoljno namirnica bogatih vitaminom D, moguć je nedostatak vitamina D.
Koliko sunčeve svjetlosti je potrebno kako bismo generirali adekvatnu količinu vitamina D?
Najbolji način za razvijanje adekvatne količine vitamina D, koji potpuno odgovara dizajnu ljudskog tijela, je umjereno izlaganje sunčevu svjetlu. Bebama, kao i svima nama, potrebni su redoviti izlasci van. Naravno, potrebno je misliti na rizike od pretjeranog izlaganja suncu.
Vrijeme izlaganja sunčevoj svjetlosti u cilju prevencije manjka vitamina D, ovisi o faktorima poput pigmentacije kože, geografske pozicije, stupnju izloženosti kože, klimi, dobu dana, stupnju zagađenja zraka, statusu vitamina D kod majki koje doje i trenutnom statusu vitamina D u tijelu djeteta. Preporuke dakle variraju u različitim dijelovima svijeta, u skladu sa lokalnim uvjetima i praksom.
Svjetska zdravstvena organizacija preporuča.. “Dva sata sunčeva svjetla tjedno minimalna je količina izlaganja za djecu čije je samo lice izloženo suncu. Ukoliko su gornji i donji ekstremiteti izloženi suncu, dostatno je izlaganje 30 minuta tjedno.» Ovo je naputak iz studije o bijeloj, isključivo dojenoj djeci, mlađoj od 6 mjeseci, koja žive na 39° sjeverne geografske širine (Cincinnati, Ohio, USA). Djeca tamnije puti trebaju dulje izlaganje sunčevu svjetlu kako bi generirala dovoljnu količinu vitamina D.
Važno je istaknuti d
a nije neophodno svakodnevno izlaganje suncu jer tijelo pohranjuje i čuva vitamin D. Istraživanja pokazuju da djeca izložena ljetnom suncu na samo nekoliko sati mogu pohraniti količinu vitamina D dostatnu za nekoliko mjeseci.
Izlaganje kože sunčevoj svjetlosti koja je prošla kroz „pleksiglas“, plastiku ili prozorsko staklo (u zgradama, u automobilu, prekrivenim kolicima) nije dovoljno za proizvodnju vitamina D zato što ti materijali upijaju ultraljubičasto (UVB) zračenje koje je potrebno kako bi koža započela proizvodnju vitamina D.
Možemo li dodati vitamin D majci umjesto bebi?
U trudnoći
Najveći izvor vitamina D za bebe, pored sunčeva svjetla, su zalihe pohranjene u tijelu bebe prije rođenja. Neka istraživanja ukazuju da je kod djece čije su majke u trudnoći imale manjak vitamina D, također moguć manjak, pa su ovisni o redovitoj opskrbi vitaminom D kroz prehranu, nadomjestke, te izlaganju sunčevoj svjetlosti. Uočeno je da status vitamina D u tijelu majke tijekom trudnoće direktno utječe na status vitamina D u novorođenčeta, osobito tijekom prva dva ili tri mjeseca života. Poželjno je da trudnice vode računa o adekvatnom unosu vitamina D.
Bebine rezerve, koje dobije rođenjem, dostatne su za neka 3 mjeseca ako je beba vrlo malo izložena sunčevoj svjetlosti, no trajat će mnogo dulje ako se beba sunčevoj svjetlosti izlaže redovito.
Tijekom laktacije:
Dodavanje nadomjestaka vitamina D u majčinu prehranu, te izlaganje ultravioletnom zračenju, doprinose količini vitamina D u majčinu mlijeku. Dokle god majka ne pati od manjka vitamina D, njeno će mlijeko sadržavati dovoljnu količinu vitamina D. No bebe primaju samo dio potrebnog vitamina D iz majčinog mlijeka, a ostatak generiraju putem kože, uslijed izloženosti sunčevu svjetlu. Što ako beba ne dobiva minimalnu količinu sunčeva svjetla? Studija iz 2004. [Hollis & Wagner 2004] pokazala je da dodavanje 2000-4000 IU vitamina D dnevno majci, sigurno povećava status vitamina D i kod majke i kod bebe. Dodavanje 2000 IU dnevno, rezultiralo je ograničenim napretkom, dok unos od 4000 IU dnevno može značajno doprinijeti poboljšanju majčinog i statusa vitamina D kod novorođenčeta. Jedno finsko istraživanje pokazalo je kako je dodavanje 50 µg (2000 IU) vitamina D dnevno majkama jednako efikasno kao dodavanje 10 µg (400 IU) bebama. Neki, međutim, još uvijek smatraju kako će tek veći unos vitamina D kod majki (više od «sigurnih» 2000 IU) omogućiti da djeca održe adekvatan nivo vitamina D.
Izvor: Udruga Roda
prevela: NinetaP
prilagodila: MajaM
izvor: www.kellymom.com
Foto: Olga Lyubkina/Shutterstock