Piše: Petra Galović, dipl. ing. Biotehnologije, PIP stručni tim
O probioticima najčešće razmišljamo tijekom terapije antibioticima, kada za njihovo uzimanje dobijemo savjet liječnika ili farmaceuta. No, trebali bi razmišljati puno češće, jer probiotici uvelike doprinose zdravlju.
Što su točno probiotici i odakle ih možemo dobiti?
Probiotici su kulture živih mikroorganizama koji povoljno djeluju na zdravlje domaćina. Upravo zato se nazivaju „dobrim bakterijama“. One prije svega djeluju na uspostavljanje ravnoteže u crijevnoj mikrobioti – važnoj za sazrijevanje i održavanje imunološkog sustava. Najčešće su to bakterije iz rodova Lactobacillus i Bifidobacterium koje pomažu kod probavnih tegoba, popravljaju štetu, vraćaju ravnotežu i jačaju otpornost organizma.
Crijevna mikrobiota skup je bakterija koje žive u probavnom sustavu. Sastav crijevne mikrobiote svakog čovjeka jedinstven je kao i otisak prsta na našoj ruci, a odraz je nasljeđa i načina života. Formira se rano u životu i važna je za zdravlje tijekom svih faza našeg života. U prvih nekoliko tjedana života bifidobakterije su dominantna skupina bakterija u crijevima zdrave bebe i imaju značajnu ulogu u razvoju zdravog i učinkovitog imunološkog sustava.
Kolonizacija mikrobiote bebe događa se pri rođenju. Prirodni (vaginalni) porod omogućuje djetetu da dođe u kontakt s majčinom mikrobiotom, te tako preuzme one prve i neophodne dobre bakterije (probiotičke kulture). One su ključna podrška za zdravlje probavnog sustava i izgradnju snažnog imuniteta.
Čovjek živi skupa sa svojom mikrobiotom čineći složeni simbiotski sustav u kojem vlada sklad i ravnoteža. Taj uravnoteženi sustav mogu narušiti različiti unutarnji i vanjski čimbenici, kao na primjer veće promjene i poremećaji u prehrani, unos antibiotika, starenje, utjecaji okoliša.
Nasljedni mikrob Bifidibacterium infantis koji se prenosi s majke na dijete
Bebe rođene carskim rezom propuštaju važan prijenos esencijalnih bakterija od svoje majke. One nisu u potpunosti izložene korisnim sojevima mikrobiote, što uvelike utječe na sastav njihove crijevne flore i može promijeniti početnu regulaciju imunološkog sustava u razvoju, a potom utjecati na ravnotežu crijevne mikrobiote i probavno zdravlje pojedinca tijekom cijelog života.
Teorija nazvana “higijenska hipoteza” pokazuje kako je u mnogim razvijenim zemljama porast atopijskih i alergijskih bolesti, kao što su astma, dermatitis ili rinitis, posljedica izostanka rane izloženosti Bifidobacterium infantis. Brojna znanstvena istraživanja podupiru ovu teoriju i pokazala su da dojenje i okolišni uvjeti, u kojima se bebe rađaju i hrane, mogu utjecati na sastav njihove crijevne flore.
Nakon što se nastani u crijevu Bifidobacterium infantis pomaže u kultiviranju okruženja u kojem druge korisne bakterije mogu rasti i dokazano jača crijevnu barijeru. Posebno se preporučuje za smanjenje simptoma IBS-a – sindroma iritabilnog crijeva. Prema studiji koja je objavljena u American Journal of Gastroenterology, učinkovit je u ublažavanju nadutosti, problema s crijevima i bolova. IBS – sindrom iritabilnog crijeva – praćen je značajnim smanjenjem količine intraluminalnih bifidobakterija, s posljedicama kao što su stvaranje plinova u crijevu i poremećaj pokretljivosti. Unos probiotičkih kompleksa, koji sadrže soj Bifidobacterium infantis, omogućuje ponovnu kolonizaciju dobrih bakterija i djelovanje bez štetnih učinaka na smanjenju boli povezane s IBS-om, te smanjenje nadutosti i općem olakšanju.
Lactobacillus rhamnosus najproučavaniji je probiotik, može ublažiti rotavirusni proljev kod djece, spriječiti atopijski dermatitis i poboljšati simptome sindroma iritabilnog crijeva.
Druga najčešće prisutna probiotička kultura je Lactobacillus rhamnosus, ona je sastavni dio mikrobiote i ima brojne sjajne karakteristike. Nalazi se u gastrointestinalnom traktu, a kod žena i u vaginalnog traktu. Ima impresivnu sposobnost prianjanja ili lijepljenja za enterocite, stanice koje oblažu unutarnju površinu tankog i debelog crijeva. Lactobacillus rhamnosus može se usidriti svojim pilima, dugim strukturama nalik dlakama koje strše iz njega, poput čička za enterocite. U sluznici crijeva stvara biofilm koji služi kao fizička barijera za prolaz patogenih mikroba, popravlja nedostatke i oštećenja barijere. Aktivira druge korisne mikrobe, proizvodi proteine koji inhibiraju rast patogena osobito vrste Salmonella. Ima blagotvoran utjecaj na imunološki sustav, posebno na smirivanje upalnih reakcija, ima imunomodulatorne sposobnosti na način da inhibira glasnike koji aktiviraju i potiču upalu, a također potiče i povećanje broja bijelih krvnih stanica (B stanica) te njihovu aktivaciju.
Poremećaj mikrobiote kod djece najčešće je uzrokovan upotrebom antibiotika
Djeci se antibiotici najčešće prepisuju radi čestih infekcija dišnog sustava te upale grla, uha i pluća. Izloženost antibioticima može smanjiti bifidobakterije i povećati druge vrste bakterija, sprječavajući važnu dominaciju bifidobakterija. Narušavanjem crijevne ravnoteže, vrlo često se javlja proljev, a ponekad i povraćanje. Pored navedenog, antibiotici oslabljuju imunološki sustav i time povećavaju sklonost raznim infekcijama. Ovaj poremećaj normalnog i idealnog razvoja mikrobiote može utjecati na razvoj, a učestala uporaba antibiotika u ranom životu povezana je s budućim alergijskim stanjima, pretilošću i povezanim zdravstvenim rizicima.
Kako održati zdravu mikrobiotu kod djece?
Zbog osjetljivosti dječjeg probavnog sustava, djeca trebaju probiotike češće nego odrasli. Dodatak probiotika, tijekom ranog života, pomaže u ravnoteži razvoja crijevne
mikrobiote i podržava zdravlje probavnog i imunološkog sustava. Svakodnevno i preventivno korištenje probiotika podrazumijeva konzumaciju prehrambenih proizvoda prirodno bogatih tim kulturama. U prvome redu, u te skupine namirnica, spadaju fermentirani mliječni proizvodi kao što su jogurt, acidofil, kefir, kiselo mlijeko i razni sirevi.
Ipak najbolji probiotici za djecu bit će oni koji odgovaraju njihovim potrebama i trenutnom zdravstvenom stanju. Probiotici za djecu, za razliku od probiotika za odrasle, sadrže manje koncentracije probiotika i to drukčijih sojeva. Danas se dječji probiotici formuliraju u obliku tekućina, bombona i čokoladica samostalno ili uz dodatak vitamina i minerala, a najčešće uz dodatak vitamina B skupine.
Zašto su nam uz probiotike važni i vitamini B skupine?
Manjak vitamina B može uzrokovati brojne fizičke i psihičke tegobe. Osobe, a posebice djeca na terapiji antibioticima, skloni su razviti manjak B vitamina i trebaju pojačati njihov dnevni unos. Izloženost stresu, dugotrajne infekcije i kronični umor također su situacije koje zahtijevaju dodatan unos B vitamina.
Postoji sinergija između probiotika i B vitamina. Probiotici pojačavaju sintezu vitamina B skupine i pomažu u suzbijanju rasta štetnih mikroorganizama. Vitamini B skupine pomažu crijevima metabolizirati hranu, pridonose povećanju pohranjene energije i pomažu smanjiti umor i iscrpljenost. Dovoljna količina B vitamina podržava normalnu funkciju živčanog sustava, kao i metabolizam energije te smanjuje iznenadnu iznemoglost i umor. Vitamini B skupine podupiru izgradnju živčanih stanica, jačaju psihičku otpornost, poboljšavaju koncentraciju.
Kod male djece, vitamini B skupine, imaju utjecaj na živčani sustav na način da smanjuju hiperaktivnost i oscilacije u raspoloženju. Neophodni su za održavanje kvalitete kože, sluznice, kose i noktiju, štiteći kožu od pucanja i osiguravajući vlažnost kože. Studije pokazuju da je čak 40% slučajeva dermatitisa rezultat nedostatnog unosa vitamina B skupine, te bi i kod takvih kožnih stanja bilo poželjno osigurati njihov dovoljan unos. Pantotenska kiselina (vitamin B5) brine za normalan metabolizam važnih steroidnih hormona i neurotransmitera.
Omogućite svojoj djeci dovoljan unos probiotika i B vitamina, jer su oni važni za njihov razvoj i zdravlje.