Pozitivan test mokraće na trudnoću nikako ne znači da je trudnoća uredna, pa je nužno napraviti ultrazvučni pregled.
O izvanmaterničnoj trudnoći govorimo onda kad se oplođeno jajašce ne ugnijezdi u maternicu nego na nekom drugom mjestu, npr. vratu maternice, jajovodu, jajniku ili čak u trbuhu. I dan-danas to je po život opasno stanje, to više što raznolikošću simptoma oponaša brojne poremećaje i abnormalnosti, te se stoga i teže prepoznaje.
Između 0,25 i 1,4 posto svih trudnoća su izvanmaternične, s tim da je češća u postupcima potpomognute reprodukcije i prijenosa zametaka (umjetne oplodnje), kad se javlja u 2 do 4 posto slučajeva.
Što povećava mogućnost nastanka
Prethodne upale – Među rizičnim čimbenicima koji mogu dovesti do izvanmaternične trudnoće na prvome mjestu je ranija upala u zdjelici. Najčešći uzročnik takve upale je Chlamydia trachomatis, spolno prenosiva bakterija koja uzrokuje stvaranje priraslica i sljepljivanje jajovoda, što ometa normalno gibanje resica u jajovodu i onemogućuje dolazak zametka do maternice. Zbog toga se zametak “ukopava” tamo gdje mu nije mjesto, tj. u jajovodu, što je ujedno i najčešća lokacija izvanmaternične trudnoće (pojavnost iznosi 95 do 98 posto).
Ranije izvanmaternične trudnoće – Ako je žena već imala izvanmaterničnu trudnoću, i dalje je u povećanom riziku od ponovne pojave u odnosu na ostatak ženske populacije u reproduktivnoj dobi.
Priraslice – Stvaranje priraslica kao posljedica kirurških zahvata na jajovodima ili u zdjelici također povećava mogućnost razvoja rizičnih faktora za pojavu izvanmaternične trudnoće.
Korisnice intrauterinog uloška, tzv. spirale, trebale bi biti upoznate s činjenicom da ona smanjuje rizik za trudnoću u maternici za 99,5 posto, a za trudnoću izvan maternice – u jajovodu za 95 posto. Što se događa? Intrauterini uložak može dovesti do blagih upala usporavanjem treperenja resica koje uzrokuju pomicanje zametka prema maternici, pa on ostaje u jajovodu.
Češća blaža klinička slika
Kako bi mogao rasti, zametak treba dovoljno mjesta, a u slučaju ugnježđivanja u jajovodu, taj preduvjet nije ispunjen te se razvijaju simptomi koji upućuju na to da nešto nije u redu.
Najdramatičnija klinička slika nastaje u trenutku prsnuća jajovoda i obilna krvarenja u trbuh, kad pacijentica osjeti naglu jaku bol, a zbog obilna krvarenja i posljedičnog pada tlaka, može izgubiti svijest. Izlivena krv uzrokuje bolove u ramenima i ispod dijafragme, trbuh postaje tvrd i daje sliku akutne kirurške bolesti, te se i u dijagnostičkom smislu može zamijeniti upalom slijepog crijeva ili jajnika.
Ipak je mnogo češća blaža klinička slika, koja se javlja u oko 80 posto slučajeva. Pacijentica osjeća bol na jednoj strani trbuha, izostanak normalne menstruacije uz oskudno krvarenje iz rodnice.
Serijska mjerenja beta HCG-a
Da bi se potvrdila sumnja na izvanmaterničnu trudnoću, treba učiniti pretragu kojom se dokazuje prisutnost hormona trudnoće beta HCG-a (horionski gonadotropin). Kako jedna vrijednost neće uputiti na to je li trudnoća normalna ili patološka, potrebno je napraviti serijska mjerenja, svakih dva dana, i pratiti vrijednosti. U normalnoj trudnoći vrijednost beta HCG- a se udvostručuje, a kod izvanmaternične početna je vrijednost niža od očekivane za vrijeme trajanja trudnoće i nema udvostručavanja vrijednosti svakih dva dana, nego upravo suprotno – nalazimo istu vrijednost ili blagi pad.
No, sama vrijednost beta HCG-a nije dovoljna za postavljanje dijagnoze izvanmaternične trudnoće. Najpouzdaniji način dijagnosticiranja je kombinirati serijske vrijednosti beta HCG-a iz krvi s nalazom ultrazvuka vaginalnom sondom i obojenog doplera.
Pristup ovisan o situaciji
Izbor liječenja ovisi o željama pacijentice za sljedećom trudnoćom i njezinoj dobi. Ako nema dramatična početka simptoma zbog prsnuća jajovoda i unutarnjeg krvarenja, moguće je provesti tzv. ekspektativni postupak. Uz pristanak pacijentice, provodi se trajni nadzor uz stalne kontrole razine beta HCG-a i ultrazvučne preglede, naravno isključivo u bolnici, kako bi se u slučaju pogoršanja stanja moglo neodgodivo pristupiti operativnom zahvatu.
Uz pažljiv odabir pacijentica za takav način liječenja, moguće je kod 75 posto njih izbjeći operativni zahvat.
Moguće je i medikamentozno liječenje uz pažljiv odabir pacijentica koje su stabilne. Pomoću lijekova “uništava” se trudnoća i ostavlja da se spontano resorbira. Prednosti ovakvog načina liječenja su manja oštećenja jajovoda (poslije ovakvog liječenja jajovodi su prohodni u oko 80 posto slučajeva) i veća vjerojatnost da će sljedeća trudnoća biti normalna. Drugim riječima, mogućnost za iduću urednu unutarmaterničnu trudnoću ista je kao i nakon poštednih kirurških zahvata na jajovodu.
Ipak, kirurško liječenje trudnoće u jajovodu najčešći je način. Koji postupak će se primijeniti, ovisi o dobi žene, njezinu općem stanju, opsegu krvarenja, željama za sljedećom trudnoćom, činjenici je li posrijedi prva ili ponovljena trudnoća u jajovodu itd.
Konzervativni kirurški zahvati uključuju odstranjivanje tkiva trudnoće uz očuvanje tkiva jajovoda. Prednost im je što i nakon njih postoji mogućnost oplodnje.
Radikalnim kirurškim zahvatima odstranjuje se zahvaćeni jajovod. Takvim zahvatima pribjegava se ako je završena reprodukcija, ponovljena izvanmaternična trudnoća na istom jajovodu, krvarenje jače ili je jajovod teže oštećen. Postoji li dodatna indikacija, odstranjuje se i jajnik na istoj strani.
Sve te zahvate moguće je izvršiti laparoskopski, bez klasičnog otvaranja trbuha. No, ako žena obilno krvari ili ima obilne priraslice u trbuhu, otvara se trbuh rezom na prednjoj stijenci radi bolje preglednosti i učinkovitosti.
Pozitivan test mokraće na trudnoću nikako ne znači da je trudnoća uredna. Zbog toga je nužno napraviti i ultrazvučni pregled radi potvrđivanja smještaja zametka u maternici, a kod svake nejasne situacije učiniti i dodatnu obradu određivanja beta HCG-a iz krvi. Svaku bol, oskudno ili jače krvarenje u ranoj trudnoći treba definirati kako bi se na vrijeme postavila dijagnoza eventualne izvanmaternične trudnoće i terapijski djelovalo s ciljem očuvanja zdravlja i života trudnice.
Autor: mr. sc. Sandra Kovačević, dr. med., spec. ginekologije i porodništva
Izvor: Vaše Zdravlje, Foto: Alexander Raths1/Shutterstock