Postmenopauza je razdoblje u životu žene nakon zadnje normalne menstruacije, menopauze. Uz izostanak ovulacije i nedostatak progesterona sada prestaje i izlučivanje estrogena iz jajnika.
Jajnici su naprosto iscrpljeni i ne mogu više izlučivati svoje ženske, spolne hormone, što opet uzrokuje pojačano lučenje hormona hipofize, gonadotropina. Taj porast lučenja gonadotropina je djelomice odgovoran za najneugodnije smetnje u klimakteriju, valunge. Jajnici međutim ne mogu reagirati i na pojačano izlučivanje gonadotropina, pa se nakon određenog perioda normalizira njihovo izlučivanje, valunzi prestaju.
Glavni simptomi postmenopauze su uz izostalu menstruaciju upravo spomenuti valunzi, noćna znojenja, nervoza, nesanica, psihička osjetljivost, depresije. Sve jače su izraženi znaci starenja kao tanka, smežurana i osjetljiva koža, pojačano ispadanje kose, nokti su krhki. Sluznice su osjetljive i sklone upali. Maternica, jajnici, rodnica, dojke se smanjuju. Rodnica je suha i sklona upali, postoji pojačani nagon na mokrenje. Sve veća nezainteresiranost prema seksualnom životu pojačana je i bolnim spolnim odnosom.
Najteže posljedice nedostatka spolnih hormona događaju se međutim skoro neprimjetno, ali sigurno i progresivno, a to su bolesti srca i krvnih žila te tzv. osteoporoza. Poznato je da je postotak srčanog infarkta kod žena u postmenopauzi jednak postotku infarkta kod muškaraca.
Osteoporoza odnosno gubitak koštane mase i kalcija iz kosti je sigurno najistaknutija i najteža posljedica nedostatka ženskih, spolnih hormona. Kosti postaju slabe, krhke, staračke. Vrlo česta fraktura vrata bedrene kosti u starih žena nekad je zbog nemogućnosti operativnog liječenja bila ravna smrtnoj osudi.
Liječenje svih ovih smetnji znači nadomjestiti ono što nedostaje, znači nadomjestiti ženske, spolne hormone. Zbog boljeg životnog standarda i napretka u zdravstvenoj zaštiti, žene u prosjeku žive dulje, tako da čak jedna trećina života žene može biti provedena u postmenopauzi.Održavanje određene kvalitete života, smanjivanje tegoba uz hormonsko, nadomjesno liječenje dobiva sve više na značenju.
Na tržištu kod nas postoje lijekovi u obliku tableta, hormonskih flastera i injekcija. Za koji oblik terapije ćete se odlučiti pomoći će vam vaš ginekolog. Bitno je provesti pravilnu dijagnostiku i isključiti kontraindikacije (bolesti zbog kojih bi hormonska terapija bila štetna), redovita kontrola dva puta godišnje (ginekološki pregled, papa test, ultrazvučni pregled) te pregled dojki, ultrazvuk dojki i mamografija.
Jedina prava kontraindikacija za hormonsko, nadomjesno liječenje (HNL) je postojanje dokazanog raka dojke. Prije svake terapije hormonima moramo isključiti rak dojke mamografijom i ultrazvukom dojke u kombinaciji.
Ipak je najvažnije od svega u iscrpnom razgovoru sa pacijenticom objasniti čitavu problematiku. Život s hormonima i bez njih te prednosti ali i štetne posljedice u oba slučaja. Samo animirana i educirana pacijentica spremna je na dugotrajnu terapiju. Kratkotrajno uzimanje hormona ne koristi nikome.
Izvor: Gyn – poliklinika za ginekologiju i radiologiju
www.gyn.hr
Dr. med. Damir MAMUZIĆ, autor članka
Foto: Yuri Arcurs/Shutterstock