Danas nastavljam pisati o ovoj interesantnoj temi. Na temelju iznijetog u prvom članku možemo zaključiti slijedeće: Ukoliko su partneri mladi i zdravi do trudnoće bi trebalo doći najkasnije u roku od godine dana pod uvjetom da se spolni odnosi imaju u prosjeku najmanje dva puta tjedno. Ukoliko se trudnoća ne dogodi u spomenutom roku potrebno je krenuti sa dijagnostikom.
Kod žene problemi vezani uz sterilitet svrstani su u dvije grupe: Izostanak ovulacije i oštećeni i neprohodni jajovodi.
Ovulacija znači pucanje zrelog folikula u jednom od jajnika (folikul = mjehurić u jajniku u kojem sazrijeva jajna stanica) i izlazak zrele jajne stanice iz jajnika.Taj događaj je centralni u svakom normalnom menstruacijskom ciklusu, zbiva se najčešće 14.dan ciklusa i bez njega nema normalnog ciklusa kao ni trudnoće. Jajna stanica da bi mogla biti oplođena mora izaći iz jajnika. Važno je dakle da prvo u dijagnostici steriliteta ustanovimo dali postoje ovulacije.
Nekad se postojanje ovulacije određivalo mjerenjem tzv. bazalne temperature. Danas je ta metoda iz mnogo razloga napuštena, pa se postojanje ovulacije određuje ultrazvučnom folikulometrijom. Radi se ovdje o seriji ultrazvučnih mjerenja folikula pa se na taj način može ustanoviti dali koji folikul raste i sazrijeva, dali i na kojem jajniku se dogodila ovulacija.
Vrlo je korisno folikulometriju koristiti i u tijeku stimulacije ovulacije kako bi se s minimumom lijeka postigla kvalitetna ovulacija.
Ukoliko je dokazana spontana ovulacija a nalaz kod partnera (spermiogram ) je uredan ide se na preispitivanje prohodnosti jajovoda. Da bi moglo doći do trudnoće osim ovulacije potrebni su zdravi, neoštećeni i prohodni jajovodi.
U jajovodu dolazi do oplodnje, a nakon nje jajovod svojim gibanjem (peristaltikom) i treperenjem trepetljika sluznice transportira oplođenu jajnu stanicu-rani embrio u šupljinu maternice. Taj transport prema najnovijim istraživanjima traje tri dana. Ukoliko je transport embria prepolagan ili ako on zaglavi negdje u naboru sluznice jajovoda može doći do razvoja izvanmaternične trudnoće.
Postoje dvije metode preispitivanja prohodnosti jajovoda histerosalpingografija-HSG i ultrazvučna HSG odnosno sonohisterosalpingografija. Sve više se koristi novija metoda ultrazvukom dok se stara metoda rentgenom napušta. HSG može ponekad biti i terapijska metoda.
U slučaju laganih oštećenja jajovoda koje su popraćene nježnim priraslicama može prolaskom kontrasnog sredstva koje se uštrcava u maternicu i jajovode doći do pucanja priraslica. Ako su takve priraslice bile jedini uzrok steriliteta, vrlo brzo dolazi do trudnoće.
Izvor: Gyn – poliklinika za ginekologiju i radiologiju
Dr. med. Damir MAMUZIĆ, autor članka
Foto: Warren Goldswain/Shutterstock