Mama drži svoje dijete u naručju i doji ga – to je prekrasan prizor koji većini izmami osmijeh na lice. No, što se tom prilikom zapravo događa u majčinom organizmu?
Dok beba doji i svojim jezikom i desnima podražuje živčane završetke u bradavici i areoli dojke, podražaj šalje živčane impulse u mamin mozak – u hipotalamus, a zatim u hipofizu. Žlijezda hipofiza izlučuje hormon prolaktin koji potiče stvaranje novog mlijeka u mliječnim žlijezdama, te hormon oksitocin. Hormon oksitocin izaziva stezanje mišićnih stanica oko izvodnih mliječnih kanalića i na taj način istiskuje mlijeko kroz kanaliće iz dojke. Tako dolazi do refleksa otpuštanja mlijeka ili «let-down» refleksa.
Ta hormonska «oluja» ima i svoju vanjsku manifestaciju. Na samom početku podoja beba siše brzo, a guta rjeđe. Tim sisanjem beba «izvlači» mlijeko koje je zaostalo u mliječnim kanalićima od prošlog podoja. Kad dođe do refleksa otpuštanja mlijeka, beba počinje sisati sporije, a gutanje postaje kontinuirano. Ponekad beba u samo nekoliko trenutaka sisanjem dovede do refleksa otpuštanja mlijeka, a nekad je potrebno nekoliko minuta da bi mlijeko spontano poteklo. Tijekom podoja, do refleksa otpuštanja može doći više puta, zato nije dobro vremenski ograničavati podoj i prekidati ga. Neka beba sama odluči kada je dovoljno sisala!
Mnoge mame osjete refleks i navalu mlijeka u bradavicu. Neke opisuju taj osjećaj kao trnce ili «mrave» u bradavici, no većini taj osjećaj nije neugodan. Mama može osjećati i ugodnu toplinu koja joj se širi kroz tijelo. Mami se može dogoditi da mlijeko spontano poteče i iz druge dojke (ako raskopča grudnjak, primijetit će kako mlijeko štrca u malim mlazovima) pa joj mogu smetati neprestane mokre mrlje na majici. U tom slučaju, zgodno je imati uložak u grudnjaku koji će upiti mlijeko koje navire, no ne smije se zaboraviti promijeniti uložak čim se natopi mlijekom, kako bi se spriječile moguće gljivične infekcije. U prvim danima nakon poroda, refleks otpuštanja mami može biti i neugodan i bolan jer oksitocin uzrokuje i stezanje maternice. No, na taj način, dojenjem beba pomaže stezanje maternice i tako ubrzava mamin oporavak nakon poroda. Isto tako, postoje mame koje ne osjećaju refleks otpuštanja, nego mogu samo primijetiti promjenu u bebinom dojenju.
Dobro usklađen hormonski mehanizam omogućava funkcioniranje dojenja na način da beba dobiva dovoljno mlijeka i dobro napreduje.
Što je bitno za dobro funkcioniranje refleksa otpuštanja mlijeka?
- Za refleks otpuštanja mlijeka najvažnija je opuštenost! Važno je da se mama udobno smjesti, da atmosfera bude smirena, a beba dobro namještena na prsa.
- Toplina je također važan faktor – ako su dojke tople (nakon toplih obloga ili tople kupke), mlijeko će se lakše otpuštati iz mliječnih kanalića.
- Za refleks je važna povezanost s bebom – mnoge mame primijete da im pri samoj pomisli na bebu mlijeko počne teći, a nekim mamama mlijeko poteče kad vide bebinu sliku ili čuju bebin plač.
Izvor: Udruga Roda
Pripremila: Lidija T.
Rodina savjetnica na SOS telefonu za dojenje
Foto: Dhoxax/Shutterstock