• Skip to main content
  • Skip to secondary menu
  • Skip to primary sidebar

Moje dijete

portal za roditelje

  • Naslovnica
  • Trudnoća
    • Želim bebu
    • Trudna sam
    • Nakon poroda
    • Dojenje
  • Moje dijete
    • Beba
    • Vrtić
    • Škola
    • Obiteljski život
  • Dječji kutak
    • Priče za djecu
    • Igre i igrice
    • Bojanke
  • zdravlje i prehrana
    • Fit trudnica
    • Dohrana za bebe
    • Dječje zdravlje i prehrana
    • Obiteljska kuharica
komunikacija s djetetom

Rana komunikacija

Lara Višić

Iako nema recepta za vježbe predjezične komunikacije, postoje čvrsta načela koja valja razumjeti, prihvatiti i spontano slijediti. Djeci u prvim mjesecima života najviše treba pogled na majčino lice i kontakt očima, njezin glas i tjelesni dodir.

To im daje doživljaj poznatoga i sigurnost, jer dijete vas poznaje još iz vremena trudnoće: slušalo je vaš glas, otkucaje srca, osjećalo je vaše kretanje… Držite ga stoga u naručju i gledajte licem u lice, pjevušite mu i tepajte. Kad mu je dosta, dijete će skloniti pogled. Taj signal trebate poštovati jer mala djeca se brzo umaraju.

Nastojanjem da što više komunicirate i potičete dijete, a zanemarivanjem njegovih granica, dijete će postati razdražljivo i nemirno ili pasivno i nezainteresirano. Djeca odgovaraju na pretjerano poticanje na jedan od ta dva načina. Najbolji vodič da ste na pravom putu u količini poticanja djeteta su njegovo raspoloženje i aktivnost. Nemojte zaboraviti da dijete uči i može primjenjivati naučeno samo ako je u situaciji učenja bilo aktivno, tj. ako je doista sudjelovalo.

Podizanje, držanje, previjanje, kupanje ili hranjenje roditelji su oduvijek koristili za ostvarivanje bliskosti i komunikaciju sa svojim djetetom. Najveći dio vidnih informacija dojenče iščitava s roditeljskog lica, a od svih zvukova iz okoline najveću pozornost mu privlači ljudski glas. Pri njezi je stoga važno uspostaviti i održavati kontakt očima te pjevušiti i tepati. Imitirajte svoje dijete (glasanje, mimiku) i doskora ćete uočiti da i ono vas oponaša!

Spontano ćete se usklađivati sve bolje i bolje, a vaši će “razgovori” nalikovati pravima. Nije važno značenje riječi, nego to kako zvuče. Kad ste razdragani i opušteni, zvučite najbolje! Kad dijete okrene glavu od vas, to ne znači da vas ne voli, nego da mu je previše poticaja i da želi odmor. Shvatite to kao znak da želi stanku i dajte mu je.

Iako nema recepta za vježbe predjezične komunikacije, postoje vrlo čvrsta načela koja valja ponajprije razumjeti i prihvatiti, a zatim spontano slijediti:

  • Od prvog je dana svako dijete osoba željna ljudskog susreta – u dodiru, mirisu, ljudskom pogledu i glasu. Zato komunicirajte tijekom njege, hranjena i kupanja, a trenutke budnosti svog dojenčeta koristite za igru! TV prijemnik neka bude isključen. Zasigurno vam povremeno odvlači pogled, a to ometa interakciju s djetetom.
  • S djetetom komunicirajte kad je budno, a vi opušteni i spremni na komunikaciju. Kad ste umorni ili zaokupljeni drugim obvezama, pokušajte naći nekoga da vas zamijeni.
  • Imajte strpljenja i dajte djetetu potrebno vrijeme da vam pokaže što treba i ne “uskačite” prerano. Slušajte svoju intuiciju i odgovarajte po svom osjećaju!
  • Ne zaboravite da ste baš vi djetetov cijeli svijet i da ono od vas očekuje da s njim puno “razgovarate” i da vam pritom gleda lice i sjajne, njemu usmjerene oči.

Način komunikacije s djetetom mijenja se s njegovim rastom i razvojem. Međutim, neovisno o njegovim mogućnostima razumijevanja i odgovaranja, dobro mu je uvijek glasom najaviti što slijedi, primjerice zovnuti ga imenom i tek tada ga dodirnuti i započeti aktivnost. Svaka aktivnost nakon što je dovršena neka bude popraćena riječima i stiskom/dodirom. To će djetetu ubrzati razumijevanje slijeda, odnosno najave onoga što dolazi, pa će i motorički reagirati pripremljenije.

Obratite pozornost i na djetetovo spontano glasanje, osobito na raznolikost i učestalost glasanja, te kako reagira na “razgovor”. S tri mjeseca djeca počinju obilnije gukati (grleno se glasati) i eksperimentirati snagom svog glasanja, a između šestog i desetog mjeseca počinju se javljati slogovni nizovi, u početku reduplicirajući: ta-ta-ta-ta, da-da-da, ma-ma, i sl., a zatim i raznoliki de-da, ta-te i sl. Djetetova okolina na njih reagira kao da su riječi i nakon nekog vremena, obično oko navršene godine, dijete ih počne sustavno rabiti za označavanje određene osobe ili potrebe. Tada govorimo o pojavi prvih riječi. Iz različitih razloga djeca se mogu jako razlikovati u vremenu pojave prve riječi i porastu ekspresivna rječnika. Stoga ne valja biti samo fokusiran na govor, nego obratiti pozornost i na to kako dijete surađuje, na što obraća pažnju i koliko razumije jezik, odnosno općenito na to kako i koliko komunicira.

Jedan od pokazatelja da je nastupila prekretnica u razvoju komunikacije koja je jednako važna kao i prve riječi je pojava gesti. Uobičajeno vrijeme za to je kraj prve godine. Djeca njima priopćavaju ono što je u njihovim malim životima izuzetno važno: podignuti ih (obično šire nadlaktice kao znak da žele da ih uzmete u naručje i podignete), jesti (mljackaju ustima i naizmjenično pogledavaju vas i hranu/štednjak/hladnjak), ići u šetnju (mahanje “pa-pa”), nešto vam pokazati (podižu predmet prema vama, ali vam ga ne daju)… Odgovaranje na djetetove geste potiče razvoj komunikacije i usvajanje jezika. Problem nastaje ako ne primijetite djetetovo nastojanje da nekim znakom (gestom, glasanjem, riječju) utječe na vas. Ove prve neverbalne, ali namjerno proizvedene poruke utiru put jeziku i stoga na njih valja sustavno odgovarati.

Hranjenje

Hranjenje nije samo motorička aktivnost, nego i osobna i socijalna. Za vrijeme obroka često se družimo s drugim ljudima, a kroz odabir hrane odajemo što volimo, a što ne i sl. U male djece hrana može poprimiti i funkciju vrlo moćnog sredstva za utjehu, kontrolu ili borbu s roditeljima. Ključno pitanje je kako to izbjeći.

Prirodno je da su roditelji vrlo zainteresirani za prehranu svog djeteta, ali katkad u najboljoj namjeri toliko nutkaju dijete da jede, pretjerano mu ugađaju ili ga prisiljavaju na jelo, da djetetu nije teško otkriti kako jelom može ucjenjivati na svoje roditelje i kontrolirati ih. Neka neurorizična djeca imaju organski uvjetovane teškoće žvakanja ili gutanja, pa valja biti vrlo oprezan pri hranjenju, a u slučaju prvih sumnji, posavjetovati se s liječnikom i logopedom.

Evo i nekoliko jednostavnih pravila hranjenja koja su se potvrdila u primjeni i odnose se na stariju dojenčad i malu djecu:

  • utvrditi približno vrijeme obroka (u skladu s djetetovom tjelesnom konstitucijom i potrebama), a u međuvremenu ne nuditi hranu, mlijeko ili sokove
  • roditelji određuju vrstu hrane primjerenu dobi, a dijete određuje koliko će pojesti
  • ne hraniti na silu, nego uvažavati djetetove znakove da mu je dosta
  • trajanje hranjenja vremenski ograničiti (ne sjediti satima za stolom ili hraniti dijete tijekom igre, pri kupanju i sl.)
  • djetetovo provocirajuće ili neprimjereno ponašanje valja ignorirati i mirno završiti obrok (dijete ne smije imati doživljaj da vas kontrolira neprimjerenim ponašanjem)
  • imati zajedničke obroke kako bi dijete imalo model ponašanja za stolom. Ne zaboravite da dijete uči iz onoga što vidi i doživljava!

Cilj ovih odgojnih postupaka je da dijete jede zbog vlastitog interesa za jelo i zbog gladi, a ne zbog prisile ili straha od kazne ili stoga da ostvari neke druge ciljeve (nagradu ili igru moći). Djeci treba rano dopustiti da se samostalno hrane (čak ako to i ne čine jako dobro) i da sama odrede koliko će pojesti. To im onda ostaje za cijeli život kao zdrav odnos prema hrani kojom se zadovoljavaju ponajprije energetske potrebe tijela na socijalno poželjan način.

Važno – Primijetite li da dijete otežano guta, zagrcava se, ne žvače i zadržava hranu u ustima, ili da mu se tekuća hrana cijedi niz bradu, potražite savjet pedijatra, logopeda koji se bavi dječjim teškoćama gutanja ili stručnjaka za ranu intervenciju. Savjet potražite i ako uočite da dijete u ponašanju ne slijedi neka od načela navedenih u tekstu.

Izvor: Vaše Zdravlje
Foto: siamionau pavel/Shutterstock 

Tagovi: djeca

Vezano

depresija kod tinejdžera

ISPADANJE KOSE NAKON PORODA

Tijekom trudnoće žene će primjetiti pozitivne promjene na svojoj kosi. Kosa postaje jača i gušća. Nažalost, tri do devet mjeseci nakon poroda kod velike većine žena kosa krene … Više about ISPADANJE KOSE NAKON PORODA

MASAŽA BEBA I MALO VEĆIH BEBA – Čarolija dodira

Osjet dodira je jedan od načina kako beba nakon rođenja upoznaje svijet i ljude oko sebe. Dodir je od rođenja važno osjetilo i emocionalno iskustvo. To je vrlo intiman i intenzivan … Više about MASAŽA BEBA I MALO VEĆIH BEBA – Čarolija dodira

Društva „Naša djeca“ pružaju psihosocijalnu podršku djeci Banovine nakon razornog potresa

Zagreb, 12. siječnja 2021. - Na inicijativu Saveza društava „Naša djeca“ Hrvatske i u koordinaciji Društva “Naša djeca” Zabok za djecu i roditelje iz mjesta pogođenih potresom, a … Više about Društva „Naša djeca“ pružaju psihosocijalnu podršku djeci Banovine nakon razornog potresa

Primarni stupac

Prelistajte novi broj časopisa Osmijeh

Zadnje objave

beba jede

DOHRANA VAŠIH MALIŠANA kreativan izazov za cijelu obitelj

Trudnoća, dojenje, kolike, skokovi u razvoju, muke po zubima…. Taman kada ste mislili … [više] about DOHRANA VAŠIH MALIŠANA kreativan izazov za cijelu obitelj

Niste još napisali pismo Djedici, nema problema!

… [više] about Niste još napisali pismo Djedici, nema problema!

“Zdrava mama, sretna beba”: Sudjelujte na besplatnoj edukaciji za trudnice i dojilje

Ne postoji veza toliko snažna na ovome svijetu, ni ljubav toliko velika, od one između … [više] about “Zdrava mama, sretna beba”: Sudjelujte na besplatnoj edukaciji za trudnice i dojilje

ONLINE edukacija – Zdrava mama, sretna beba!

… [više] about ONLINE edukacija – Zdrava mama, sretna beba!


O nama | Kontakt | Marketing | Uvjeti korištenja


Copyright © 2007.–2021. Populus duo d.o.o. Sva prava pridržana.