Priprema za vrtić

Polazak u jaslice i vrtić vrlo je važna promjena za dijete i mi odrasli moramo mu pomoći da što bezbolnije prebrodi odvajanje od roditelja i privikne se na novu sredinu i osobe. Ovih nekoliko korisnih savjeta i uputa namijenjeno je roditeljima čija djeca prvi put kreću u jaslice ili vrtić. Želja nam je pomoći roditeljima i djeci u prevladavanju prvih koraka kako bismo zajednički pridonijeli što veselijem i sretnijem boravku djece u vrtiću.

Vrtić je predškolska ustanova u kojoj borave djeca od navršene prve godine života do polaska u školu. Djeca su prema dobi smještena u odgojne skupine u kojima rade odgojitelji. Program rada prilagođen je uzrastu djece i njihovim razvojnim mogućnostima, a njegova provedba pod stalnim je nadzorom stručnih suradnika vrtića (pedagog, psiholog, logoped). O cjelokupnoj organizaciji i ustroju vrtića, kao i o poboljšanju uvjeta za što kvalitetniji rad, brine se ravnatelj.

Na poslovima zdravstvene zaštite, prehrane i higijensko-sanitarnih uvjeta u kojima djeca borave radi viša medicinska sestra. Zadaća stručnog tima vrtića, u kojem po potrebi sudjeluju određeni stručni djelatnici, je stalno unaprjeđenje cjelokupnog procesa rada i stvaranja poticajne i kreativne sredine koja pozitivno utječe na razvoj svakog djeteta, istodobno vodeći računa o njegovim psihofizičkim potrebama i mogućnostima. U vrtiću su zaposleni i ostali djelatnici, kao što su tajnik, računovodstveni djelatnici, ekonom, spremačice, kuharice i domari.

Za ili protiv – Vrlo često, ako je posrijedi jako osjetljivo dijete, stručnjaci će predložiti da ostane još neko vrijeme kod kuće i, ako je ikako moguće, savjet bi trebalo svakako prihvatiti. Naime, boravak djeteta u kolektivu donosi veću mogućnost obolijevanja, primjerice od kapljičnih infekcija ili dječjih i ostalih zaraznih bolesti, o čemu je roditelj zasigurno razgovarao s pedijatrom koji brine o zdravlju njegova djeteta.

Stvaranjem najboljih mogućih uvjeta za djetetov boravak u kolektivu, predškolska ustanova, kao dio urbane sredine, sve više postaje nadopuna obiteljskom odgoju. Čimbenici koji na bilo koji način mogu ugroziti zdravlje su brojni i sveprisutni, ali sigurno je da stvaranjem što boljih životnih uvjeta i preventivnim aktivnostima možemo smanjiti učestalost pojave bolesti te pojačati otpornost dječjeg organizma. Vrtić, kao dječja predškolska ustanova, svoj rad u potpunosti zasniva na zadovoljavanju djetetovih potreba s ciljem poticanja i unaprjeđivanja psihofizičkog i emocionalnog razvoja.

Kako pripremiti dijete

U samom početku važno je ne pokušavati mijenjati djetetove navike. Ne treba ga, primjerice, pod svaku cijenu, zato što kreće u vrtić, odvikavati od pelena. Ako dijete ima bočicu, dudicu ili neki njemu drag predmet ili igračku koju stalno nosi sa sobom, nema razloga da to ne donese u vrtić. Važno je da se s djetetom razgovara i stvara pozitivno mišljenje o vrtiću, igri, igračkama koje ga tamo čekaju, kao i prijateljima koje će upoznati. Naravno, razgovor treba prilagoditi uzrastu. Odlazak u šetnju u blizinu vrtića ili dolazak u dvorište vrtića može pozitivno utjecati na cjelokupnu pripremu.

Prethodni zdravstveni pregled

Neugodniji dio za vaše dijete, ali važan za njegov boravak u kolektivu, je zdravstveni pregled. Važno je upozoriti pedijatra na moguće specifične potrebe djeteta i dogovoriti što bi bilo najbolje napraviti. Prije svega mislimo na različite alergijske reakcije (na antibiotike, hranu, ugrize, ubode), febrilne konvulzije (što poduzeti ako se pojave), učestale infekcije i sl. Svi ti podaci od iznimne su važnosti, jer na taj način bolje upoznajemo vaše dijete i njegove potrebe, kako bismo u svakom trenutku mogli pravodobno, stručno i brzo reagirati. Važno je napomenuti i određene navike djeteta kako bi bilo moguće s roditeljima uskladiti metode, načine i postupke djelovanja na dobrobit djeteta i njegova sigurna boravka u jaslicama i vrtiću. O svim djetetovim navikama (s kojim se i dolazi u vrtić) treba razgovarati s jednim od stručnih djelatnika vrtića.

Nepoznata sredina

To je razdoblje u kojem se dijete prvi put odvaja od roditelja, susreće nepoznate ljude u nepoznatoj sredini. Drugim riječima, puno je razloga za nesigurnost. Mi odrasli, odgojitelji i roditelji, moramo nastojati da prvi kontakti u vrtiću budu ispunjeni pažnjom, toplinom i međusobnim uvažavanjem, jer to u djeteta potiče osjećaj sigurnosti. Svaki odgojitelj školuje se za to zahtjevno razdoblje dječje prilagodbe. U tome im pomaže i aktivno sudjeluje cijeli stručni tim, no valja istaknuti i važnost aktivna sudjelovanja roditelja. Tijekom prilagodbe roditelj bi trebao odvojiti dio vremena u kojem će se u potpunosti posvetiti svom malom polazniku u jaslice ili vrtić.

Kako bi se što lakše, brže i bezbolnije prilagodilo na nove uvjete, u početnom razdoblju prilagodbe dijete bi trebalo u vrtiću boraviti kraće (do sat vremena), a kasnije se, sukladno njegovim reakcijama, vrijeme postupno produljuje. Kraći boravak u grupi, boravak roditelja u grupi i zajednička igra i druženje imaju za cilj što uspješniju prilagodbu. O svim ostalim aspektima prilagodbe, kao i mogućim teškoćama, roditelj uvijek može razgovarati s psihologom ili pedagogom vrtića.

Opremanje djeteta

Za boravak u jaslicama/vrtiću trebalo bi odabrati dovoljno veliku i prostranu odjeću, od prirodnih materijala (flanel, pamuk). Važno je da je ima dovoljno zbog potrebe češćeg preodijevanje tijekom odvikavanja od pelena ili igre. Dijete se u toj odjeći treba osjećati ugodno i slobodno. Odjeću s raznim zatvaračima, gumbima ili vezicama, uske majice i hlače treba ostaviti za neku drugu priliku, a za vrtić odabrati onu koju će dijete moći lako skinuti i odjenuti (važno za izlazak u šetnju, korištenje toaleta, poslijepodnevnog odmora). Dijete treba odijevati prema realnoj temperaturi i vremenskim uvjetima, a ne prema kalendaru. Slojevito odijevanje (nekoliko tanjih majica umjesto jedne debele) također je poželjno, jer tako omogućujemo djetetu da skine suvišnu ili odjene dodatnu odjeću.

Posebnu pozornost treba obratiti obući. U neprilagođenoj obući djetetovo stopalo izloženo je nepotrebnim opterećenjima, koja kasnije mogu dovesti do nepoželjnih posljedica (npr. deformacije stopala). Obuću treba prilagoditi rastu noge tako da istodobno bude praktična za izuvanje i obuvanje (papuče i tenisice na čičak ili zatvarač). Prihvaćanjem tih nekoliko savjeta roditelj će pomoći svom djetetu u svladavanju određenih zahtjeva koji će se pred njega postaviti, ali i učiniti prvi korak u sprječavanju nepoželjnih situacija i bolesti.

Programske zadaće vrtića

Temeljna zadaća svih odgojno-obrazovnih djelatnika vrtića je njega, zaštita i odgojno-obrazovni proces prilagođen potrebama djece, s uvažavanjem njegovih individualnih i posebnih potreba.

Njega i skrb za tjelesni rast i razvoj

Predškolska ustanova posebnu pozornost posvećuje zdravstvenoj zaštiti djece. Kroz odgovarajuće sadržaje iz zdravstvenog odgoja, već u najranijoj dobi nastoji se utjecati na razvijanje pozitivnih stavova prema zdravlju, prehrani, higijeni i svim čimbenicima koji posredno ili neposredno mogu utjecati na djetetov tjelesni razvoj. Praćenjem razvoja djece i primjenom dostupnih preventivnih mjera (kontrola cijepljenja, antropološka mjerenja, praćenje pobola i dr.) mogu se na vrijeme uočiti određeni poremećaji te već u vrtiću učiniti prvi koraci u njihovu saniranju. Velika pozornost posvećuje se i odabiru namirnica te pripremi i energetskoj vrijednosti obroka.

Primjerenim sadržajima vezanim uz prehranu nastoje se razvijati pozitivne navike u djece. Tu je iznimno važna suradnja s roditeljima, jer o njihovu stavu i razmišljanju umnogome ovisi uspješnost našeg djelovanja.

Odgojno-obrazovni rad

Odgojno-obrazovni rad provodi se u skladu s programskim usmjerenjem odgoja i obrazovanja predškolske djece. Sve aktivnosti i sadržaji prilagođavaju se djetetovim potrebama i razvojnim mogućnostima, tj. pedagoško-metodički su osmišljeni. To je bez sumnje iznimno zahtjevna i odgovorna zadaća vrtića te se kontinuirano unaprjeđuje i usavršava.

Od posebne je važnosti stalna suradnja s roditeljima, koja se provodi na nekoliko načina: roditeljski sastanci o određenom specifičnom problemu ili potrebi (plenarni roditeljski sastanci za roditelje novoprimljene djece, za roditelje djece koja kreću u školu, za roditelje djece koja idu na ljetovanje ili zimovanje), zatim roditeljski sastanci koje planiraju i provode odgojno-zdravstveni djelatnici po odgojnim skupinama, individualne konzultacije odgojno-zdravstvenih djelatnika i roditelja, informacije i poruke preko kutića za roditelje, ankete i sl.

Bit će nam drago ako vam ovaj kratki pregled o vrtiću pomogne u boljem sagledavanju njegova ustroja i načina rada. Sa željom da usklađivanjem zajedničke suradnje poticajno djelujemo na cjelokupni djetetov razvoj, samo možemo reći: “Dobro došli!”.