Roditelji čije bebe ili mala djeca moraju biti podvrgnuta operaciji, ili nekim drugim medicinskim pretragama, suočavaju se sa mnogo pitanja i izazova. Jedan od njih je i predoperativni post koji ograničava unošenje svih tvari koje se moraju uzeti na usta, uključujući i ljudsko mlijeko, određeno vrijeme prije operativnog zahvata.
Ovaj vremenski interval otežava ionako stresnu situaciju za obitelji dojenčadi koje ju nastoje što je moguće više normalizirati i utješiti svoje dijete.
U periodu predoperativnog posta, roditelji mogu pomoći djetetu utjehom ili odvraćanjem pažnje u trenucima kada ne smije dojiti. U kontaktu sa medicinskim osobljem koje vodi brigu i liječi njeno dijete, za majku je važno da zagovara interese svog djeteta, kao i da razvije pozitivan odnos sa svakom pojedinom osobom u medicinskom timu.
Zašto je važno ne uzimati ništa na usta određeno vrijeme prije operacije? Predoperativna praksa posta je pokušaj da se smanji obujam želučanog taloga (tekućina koja je ostala u želucu), a vjeruje se da taj maleni obujam smanjuje mogućnost plućne aspiracije (kada sadržaj želuca dospije u pluća). S obzirom da plućna aspiracija želučanog sadržaja može dovesti do potencijalnih komplikacija opće anestezije koje mogu biti opasne za život, zabrinutost medicinskog osoblja čini se razumnom.
Klinička istraživanja uglavnom podržavaju dva ili tri sata posta prije anestezije za isključivo dojenu djecu.
Prema zaključcima nekih studija (Cavell 1981; Husband 1969; Litman 1994), do pražnjenja želuca u kojem se nalazi ljudsko mlijeko dolazi dva puta brže nego što je to slučaj sa adaptiranim, ali ipak ne toliko brzo kao u slučaju uzimanja čiste tekućine. James (1984) je pronašao da vrlo malen obujam aspirata sa vrlo niskom pH vrijednosti (na primjer, visoka kiselost), predstavlja daleko lošiju situaciju od većeg obujma aspirata sa višom pH vrijednosti (niža kiselost). Čini se da je oštećenje pluća zbog aspiracije fiziološke otopine manje nego u slučaju aspiracije ljudskog ili adaptiranog mlijeka (prema studiji O’Hare, 1996). Sve su to činjenice koje imaju utjecaja na predoperativne smjernice i prakse posta.
Uprkos rizicima koji su vezani za moguću plućnu aspiraciju, slijedeće su dobrobiti što kraćeg vremena posta, koliko je to moguće sa stanovišta sigurnosti. Pored očiglednih psiholoških prednosti za dojenu djecu kojima je smanjeno vrijeme predoperativnog posta, “liberalizacija predoperativnog uzimanja tekućine može smanjiti iritiranost kod pacijenta, povećati zadovoljstvo roditelja, smanjiti slučajeve ozbiljne hipotenzije za vrijeme primjene anestezije zbog hipovolemije, te smanjiti hipoglikemiju” (Ferrari 1999).
“Breastfeeding Answer Book” (1997 revidirano izdanje), navodi: „Iako neki liječnici zahtijevaju da se pacijentu ne daje ništa oralno (NPO) 8 sati prije operacije, ove smjernice su u procesu izmjene. Nedavne studije su pokazale da je razumnije vrijeme posta prije operacije šest sati za djecu na adaptiranom mlijeku (Spear 1992), tri sata za ljudsko mlijeko i dva sata za čistu tekućinu (Litman 1994; Schreiner 1994). Majka bi o NPO-u trebala porazgovarati sa kirurgom i anesteziologom prije operacije – većina njih je voljna udovoljiti potrebama dojene bebe.
Nažalost, nedostatak podataka o postotku pražnjenja ljudskog mlijeka iz želuca dojenčeta, zajedno sa strahom od plućne aspiracije želučanog sadržaja, često vodi ka konzervativnijim smjernicama što se tiče davanja mlijeka prije operativnog zahvata. Do toga dolazi uprkos činjenici da se postoperativna aspiracija (aspiracija odmah prije, za vrijeme, ili odmah nakon kirurškog zahvata) javlja rijetko u djece. Nedavno istraživanje (Ferrari 1999) pedijatrijskih predoperativnih praksi posta u različitim bolnicama širom zemlje, utvrdilo je da je unos ljudskog mlijeka ograničen na 4 sata prije primjene anestezije, za sve dobne grupe (za djecu manje od 6 mjeseci i za djecu stariju od 6 mjeseci) u većini, ali ne i u svim, bolnicama.
Kategorizacija ljudskog mlijeka razlikuje se od bolnice do bolnice (Ferrari istraživanje, 1999). Tako, neki ljudsko mlijeko smatraju čistom tekućinom, čvrstom hranom, adaptiranim mlijekom ili nečim između: 23% smatra ga čistom tekućinom, 36% mišljenja je da je ljudsko mlijeko nešto između čiste tekućine i adaptiranog mlijeka, 7% misli da je ono isto kao i adaptirano mlijeko, te 34% ga smatra krutom hranom. Dužina vremena, u toku kojeg bi se ljudsko mlijeko zadržalo u želucu, ovisila je o odabranoj kategoriji.
Smjernice Američkog društva anesteziologa (ADA) iz 1999. tretiraju ljudsko mlijeko kao nešto između čiste tekućine (sa minimumom vremena posta od 2 sata) i neljudskog mlijeka (sa minimumom vremena posta od 6 sati). ADA preporuča da za ljudsko mlijeko minimum vremena potrebnog za post budu 4 sata.
Neke ugledne bolnice dopuštaju kraći period posta, od onoga što preporučuju smjernice. Neki članci (Litman i Schreiner 1994.) također podržavaju i predlažu trosatno vrijeme posta u slučaju konzumiranja ljudskog mlijeka. Pored toga, testiranja, davanje lijekova i medicinske pretrage trebale bi biti tako raspoređene da uzimaju u obzir bebinu potrebu za hranom, primjerice tako što će se pretrage i operacije zakazivati rano u jutro. Prema članku “Hospitalizirano dojenče” (Popper 1998), predoperativne NPO smjernice za dojenčad bi trebale uvažavati činjenicu da je ljudsko mlijeko lako probavljivo (želudac isključivo dojene bebe se može gotovo isprazniti za 2 do 4 sata) i da se bebi može dozvoliti da siše, radi utjehe, dojku iz koje je prethodno izdojeno mlijeko pomoću pumpice.
U Hrvatskoj je praksa da dojena djeca zadnji obrok mogu imati 4 sata prije operacije, a 2 sata prije zahvata mogu dobiti samo gutljaj vode (eventualno za lijekove).
Pozdravljamo roditelje koje ljubav i briga za svoju dojenčad i malu djecu potiče da preispituju preporuke i donose informirane odluke glede zdravstvene brige. Upravo zbog njihove ustrajnosti, sadašnja praksa i smjernice za post se kontinuirano razmatraju i nadopunjuju ažurnim dokazima.
Izvor: Udruga Roda
Prevele: JasminaF i IvaŠ
Prilagodila: EminaA
Izvor: LLLI
Foto: Fanfo/Shutterstock