Noćno mokrenje uvelike utječe na psihološki razvoj i samopoštovanje djece, pa se kod njih često javljaju poremećaji ponašanja
Pod pojmom noćno mokrenje (enuresis nocturna) podrazumijeva se nevoljno, nesvjesno i ponavljano mokrenje u krevet tijekom noći. Ako dijete nikad nije uspostavilo kontrolu mokrenja, riječ je o primarnoj enurezi, dok je sekundarna enureza poremećaj koji se javlja nakon što je kontrola postojala najmanje šest mjeseci i najčešće je uzrokovana psihičkim stresom. Velik broj djece u drugoj polovici druge godine već zna na neki način izreći potrebu za obavljanjem nužde, pa je uz odgovarajuću pomoć mogu obaviti u posudu. Kod neke se djece, bez prisutnosti bilo kakvoga poremećaja, ta sposobnost razvije tek tijekom treće godine života. Bilo kakav neprimjeren pritisak na dijete da kontrolira mokrenje prije negoli je ono za to zrelo samo otežava i odgađa usvajanje higijenskih navika.
Primarna monosimptomatska noćna enureza jedan je od najčešćih kroničnih poremećaja u djece predškolske i školske dobi, o čemu svjedoči i procjena da oko sedam posto dječaka i tri posto djevojčica u dobi od pet godina mokri tijekom dana ili noći u odjeću ili krevet, u dobi od 10 godina oko tri posto dječaka i dva posto djevojčica, a sa 18 godina javlja se u oko jedan posto muškaraca, rjeđe u žena. Zamjećuje se da je učestalost noćnog mokrenja veća u dječaka nego u djevojčica.
Enureza može biti idiopatska i simptomatska. Idiopatska enureza povezana je s obiteljskom predispozicijom i dovodi se u vezu s odgođenim sazrijevanjem središnjega živčanog sustava i izmijenjenom fiziologijom mokraćnog mjehura (npr. niži prag mokraćnog mjehura za nevoljno pražnjenje). Da postoji obiteljska predispozicija, govori podatak da oko 75 posto djece s enurezom ima bliskog srodnika s istim problemom.
Epizode noćnog mokrenja u krevet mogu se dogoditi u bilo kojem stadiju spavanja – oko dvije trećine epizoda dogodi se u prvoj trećini noći, a katkad i za REM faze spavanja, kada se dijete može sjećati sna tijekom kojeg se pomokrilo. Simptomatska enureza posljedica je urogenitalnih, metaboličkih, endokrinih i drugih bolesti.
U fiziološkom smislu riječ je o nerazmjeru između noćnog stvaranja mokraće i funkcionalnog kapaciteta mokraćnog mjehura, što je obično udruženo s čvrstim snom djeteta. Nekad se smatralo da je noćno mokrenje izazvano psihičkim čimbenicima, no novija istraživanja pokazuju da psihičke promjene nisu uzrok nego posljedica noćnog mokrenja.
Istraživanja su pokazala da djeca s primarnom monosimptomatskom enurezom imaju nedovoljan porast noćnog izlučivanja antidiuretskog hormona (vazopresina) koji sprječava noćno mokrenje u krevet. Većina hormona u našem organizmu izlučuje se ovisno o dobu dana, odnosno noći, pa je tako i djelovanje vazopresina na tubule bubrega pojačano tijekom noći, što nije slučaj kod djece s noćnom enurezom. U nekim slučajevima uzrok može biti i smanjen kapacitet mokraćnog mjehura.
Uzrok, a ne posljedica psiholoških problema
Dijagnostički postupak počinje detaljnom anamnezom kojom se mora isključiti dnevno mokrenje, uroinfekcije i druge neurološke i endokrinološke bolesti kod kojih noćno mokrenje može biti samo jedan od simptoma bolesti.
Ako dijete ima urednu anamnezu, klinički pregled i uredan nalaz urina, urinokulture i mikcometrije te ako je uredan UZV bubrega i mokraćnog mjehura, daljna obrada, posebno uporaba invazivnih metoda, nije indicirana.
Primarna enureza nije uzrokovana psihološkim čimbenicima, tj. ona je uzrok, a ne posljedica psiholoških problema u životu djeteta. Jako utječe na psihološki razvoj djeteta i njegova samopoštovanja, pa takva djeca imaju češće poremećaje ponašanja, osjećaju se različito od svojih vršnjaka, osjećaju ljutnju i stid, promjenjivog su raspoloženja, ne sudjeluju u uobičajenim aktivnostima poput školskih izleta, maturalnih putovanja i sl. Na žalost, roditelji često nisu tolerantni prema problemu, pa primjenjuju metode kažnjavanja.
Liječenje nakon pete godine
Unatrag petnaestak godina intenzivno se proučavao problem noćnog mokrenja i metode liječenja, koje se preporučuje nakon navršene pete godine života.
Prema patofiziološkim mehanizmima, danas su u svijetu prihvaćena dva oblika liječenja primarne noćne enureze – noćni alarm aparati i vazopresin. U literaturi se navode i drugi oblici, primjerice ograničavanje unosa tekućine, različiti oblici treninga mokraćnog mjehura, antikolinergici, hipnoza i akupunktura. Triciklički antidepresivi ne koriste se više zbog teških nuspojava.
Analog vazopresina je dezmopresin (sintetički hormon istovjetnog djelovanja, nadomjestak) koji se na tržištu nalazi u obliku spreja za nos i tableta, a djeluje tako što smanjuje noćno izlučivanje mokraće. Dezmopresin se primjenjuje navečer prije spavanja. Radi dokazivanja njegove učinkovitosti provedeno je istraživanje koje je pokazalo njegovu djelotvornost kod većine djece – oko 73 posto djece imalo je potpun prestanak enureze ili znatno smanjenje broja mokrih noći, a samo 7,6 posto nije odgovorilo na terapiju. Kod većine djece terapijski je odgovor nastupio već nekoliko dana nakon početka korištenja. Iako je za liječenja 48 posto pacijenata bilo potpuno bez enureze, najvećim problemom pokazali su se česti recidivi (ponovna pojava) nakon prestanka liječenja, a samo je oko 30 posto djece ostalo dugotrajno potpuno suho.
Valja istaknuti da i liječnici koji preporučuju lijek i roditelji, odnosno djeca moraju voditi brigu o ispravnu uzimanju lijeka koji se ne smije predozirati i, što je izuzetno važno, djeca ga ne smiju uzimati sama.
Savjeti za roditelje
- NE čekati da noćno mokrenje prođe samo od sebe ako dijete nije počelo kontrolirati mokrenje u očekivanoj životnoj dobi (1,5 – 3 godine)
- NE kažnjavati dijete nego razgovarati o tom problemu bez ljutnje jer ono nije krivo za to
- NE počinjati bilo kakvu terapiju bez savjeta s liječnikom
- NE odustati ako terapija ne donese rezultate u samom početku liječenja
Savjeti za dijete
- NE skrivati problem od roditelja jer će ga oni moći iznijeti učitelju ili razredniku; s problemom treba upoznati i školskog liječnika
- NE izbjegavati druženje s ostalom djecom jer i oni mogu imati neki drugi problem s kojim se bore
- NE odustati od onog što želi liječnik i roditelj, jer oni ipak nastoje pomoći, a ne odmoći
- NE, nikad nemojte pomisliti da ste manje vrijedni od ostale djece, jer vi ste hrabri i sigurno ćete uspjeti
Autor:Ljiljana Podrug, dr. med., spec. školske medicine
Izvor: Vaše Zdravlje; Foto: corepics/Shutterstock