Odgovor nudi Hrvatski zavod za zapošljavanje, a uz plaćanje i privatni centri za poduku i savjetovanje.
Nakon zimske stanke, povratak većini maturanata u školske klupe donosi još jednu, puno veću brigu – koji fakultet odabrati i na koji se način pripremiti za upis na fakultet?
Dok neki već znaju što žele, mnogi su u nedoumici koji fakultet odabrati i koji je njihov pravi izbor. Ipak, odluka će uvelike odrediti njihov životni put i mogućnosti kasnijeg napredovanja.
– Pripreme za upis na fakultet su mi bile od velike koristi. Na raspolaganju smo imali zadatke s prijašnjih ispita i predavači su nas upozoravali na pitanja koja se najčešće ponavljaju. Osim toga, upoznali su nas s mogućnostima prebacivanja na srodne fakultete, shvatimo li kasnije da nismo dobro izabrali,- rekla je Mateja Bačko, studentica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.
Neodlučnima se nudi pohađanje nekog od pripremnih tečajeva za upis, koji uključuju profesionalnu orijentaciju. Osim ubrzanih tečajeva što počinju nakon završetka školske godine, upravo traju upisi za tečajeve koji se neradnim danima održavaju od početka kalendarske godine.
Postići maksimum
Pozornost se na tečajevima usmjerava prema najbitnijim stvarima, kako u učenju vrijeme ne bi gubili na one “nepotrebne”.
– Kroz razgovor i testiranja, nastojimo pomoći mladima da prepoznaju svoje najveće kvaliteta i mogućnosti. Želimo saznati koji su njihovi najveći interesi u životu kako bi postigli maksimum na privatnom i poslovnom planu tijekom karijere,- kaže Ana Boban Lipić, psiholog u Centru „Brucoš“ za poduku i savjetovanje.
Na prezentacijama fakulteta upoznaje ih se s uvjetima upisa, upisnim kvotama, prolaznošću, kao i mogućnostima prebacivanja na druge fakultete, ako uvide da možda nisu odabrali ono najbolje za njih.
Osim toga, procjenjuje se vjerojatnost upisa s obzirom iz koje škole kandidati dolaze, kao i na njihov postignuti uspjeh. Onima s malim izgledima za upis, preporuča se drugi fakultet ili rezervna varijanta.
– Mladi žele na fakultet prije svega zbog društvenog statusa i šireg spektra mogućnosti za veću zaradu u budućnosti. Djeci treba objasniti da je za uspjeh potreban velik napor i puno odricanja te da nakon završetka fakulteta neće odmah postati manageri s velikim plaćama. Put je težak, ali ako se uloži dovoljno rada i upornosti sve je moguće,- dodaje gospođa Boban Lipić.
Traže se farmaceuti, profesori, inženjeri elektrotehnike…
Prilikom odabira, pozornost treba obratiti i na tržište rada i njegove potrebe.
– Prošla godina nije donijela velike promjene na tržištu rada. I dalje su najtraženiji profesori stranih jezika i matematike, razredni učitelji, diplomirani inženjeri strojarstva i elektrotehnike, medicinske struke i diplomirani pravnici i ekonomisti. Deficitarna zanimanja su magistri farmacije, profesori stranih jezika i matematike, arhitektura i diplomirani inženjeri elektrotehnike. Najava krize i težih mogućnosti zapošljavanja za sada se nisu odrazili na najtraženije struke,- ističe Marija Halić, rukovoditeljica posredovanja za zapošljavanje pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.
Roditelji, koliko god mislili da znate najbolje što je potrebno vašem djetetu, ne dovodite ih pred gotov čin. Saslušajte ih da im pomognete, a ne da ih razuvjerite od njihov želja. Mladi vole samostalno odlučivati, a strah od pogreške pri odabiru koji muči vas, muči i njih.