U zadnje vrijeme mnogo se govori o čudesnim matičnim stanicama koje mogu liječiti razne bolesti i patološka stanja. O čemu se ovdje radi? Matične stanice su nezrele, nediferencirane, omnipotentne odnosno multipotentne stanice, koje se mogu razviti u 200 različitih zrelih, diferenciranih stanica ljudskog tijela.
Izvor matičnih stanica je pupkovina, zatim koštana srž i ljudski embrio. Jedna matična stanica može se umnožiti u 10 milijuna zrelih stanica krvi. Zahvaljujući tim svojstvima matičnih stanica moguća je već sada njihova terapijska upotreba.
Već sada se liječe matičnim stanicama razni oblici leukemije(raka krvi), a dobri rezultati se postižu u liječenju nekih oblika raka dojke, tumora testisa i neuroblastoma. Česta upotreba matičnih stanica je i u liječenju oštećene koštane srži koja je nastala kao posljedica kemoterapije ili radioaktivnog zračenja. U budućnosti se može očekivati upotreba matičnih stanica za liječenje slijedećih bolesti:
- srčani i moždani udari te koronarna bolest
- oštećenja živaca i mozga, pokusima je ustanovljeno da matične stanice mogu kod miševa regenerirati oštećenu kičmu, pa je na smrt bolestan glumac Christopher Reeves-superman koji je nakon pada s konja bio potpuno oduzet, zaželio da bude miš( Oh,to be a mice)
- multipla skleroza
- dijabetes
U budućnosti se očekuje realna mogućnost usmjeravanja matičnih stanica u stvaranje diferenciranih zrelih stanica ljudskog tijela, pa i tkiva, što bi omogućilo transplantaciju zrelih stanica ili tkiva kao nadomjestak za oštećena tkiva i organe. Time se otvaraju neslućene mogućnosti u liječenju već spomenutih bolesti. Visoki potencijal prilagodbe matičnih stanica zbog nezrelosti obećava visoku učinkovitost kod primjene i mali postotak odbacivanja ne samo kod donatora nego i članova obitelji.
Treba spomenuti i probleme koji su vezani uz razvoj znanosti u vezi ove tematike. Kod toga mislim na kloniranje i na izvor matičnih stanica iz ljudskog embrija. Smije li se ljudski embrio koristiti u znanstvene svrhe? Ovo moralno pitanje usko je povezano sa pitanjem početka života.
Počinje li život odmah nakon oplodnje ili tek kad se u zametku razvije osnova centralnog živčanog sustava? Na ta pitanja bar za sada nema jedinstvenih odgovora. To su pitanja “visoke znanosti” i društva uopće. Nama “malima” ostaje ono što se može i što se smije, prikupljati i donirati krv iz koštane srži i pupkovine. Zla sudbina Ane Rukavine potakla je ta pitanja i aktualizirala tu problematiku. Rezultati su vidljivi, sve više se donira krv i matične stanice.
U Zagrebu je ovih dana u KBC Rebro osnovana prva, privatna banka matičnih stanica. Poslije poroda može se tamo pohraniti krv iz pupkovine do punoljetnosti djeteta. Cijena pohrane iznosi 15.000 kuna. Ovih dana već je prva Varaždinka tamo pohranila svoju krv iz pupkovine.
Autor: Dr. med. Damir MAMUZIĆ, autor članka
Izvor: Gyn – poliklinika za ginekologiju i radiologiju
Foto: MitarArt/Shutterstock