Matematika ima veliki značaj u životu čovjeka od najranije dobi, dok su matematičke kompetencije danas jedne od temeljnih cjeloživotnih kompetencija. Djeca su jednostavna i ukoliko želimo da budu sretna, ispunjena i shvaćena pokušajmo i mi odrasli u sebi potražiti ono izgubljeno dijete.
Dijete je najproduktivnije i najzadovoljnije kada ima mogućnost svim svojim osjetilima upijati svijet koji ga okružuje, kada može učiti kroz poticanje i kroz razne podražaje steći nova iskustva iz različitih područja. Jedno od tih područja je i matematika.
Matematička se kompetencija razvija poticanjem djeteta na razvijanje i primjenu matematičkog mišljenja pri rješavanju različitih problema u svakodnevnim aktivnostima i situacijama. Razvoj matematičkih pojmova je važno sredstvo razumjevanja svijeta i okoline. Djeca kroz matematiku ulaze u novi svijet, a pomoću matematičkih vještina ono razvija logičko mišljenje, bogati vokabular te ostvaruje bolju komunikaciju s okolinom. Svijet u kojem živimo jest matematika, zato mu ga otkrijmo postepeno i kroz igru, postupcima koji odgovaraju njegovim mogućnostima shvaćanja.
Tijekom igre, manipulacije i promatranja aktivna su sva djetetova osjetila. Matematika pridonosi razumjevanju prirode i društvene sredine. Važno je da prostor kod kuće, ali i u dječjem vrtiću, gdje dijete boravi često bude poticajno i usmjereno na njegove želje i potrebe. Matematika je već od jasličke dobi u djetetovoj u neposrednoj djetetovoj blizini. Tako ono prilikom susreta s prvim oblicima, likovima, bojama, veličinom, količinom i težinom usvaja prve matematičke pojmove. Dijete jasličke dobi ima najveću potrebu ovladati kretanjem, jer kroz kretanje upoznaje svijet. Vrlo brzo tijekom svog razvoja ono počinje pokazivati interes za usvajanjem novih znanje te oko 18 mjeseci starosti kod djeteta uočavamo potrebu i interes za prebrojavanjem, svrstavanjem, odvajanjem i sličnim aktivnostima koje okupiraju njegovu pažnju i sklono je aktivirati se neko vrijeme u ovakvoj igri.
Matematika, a samim time i razvoj ranih matematičkih vještina, je prisutna u igrama građenja, glazbenim, pokretnim i dramskim igrama, didaktičkim i manipulativnim igrama te svim vrstama istraživačkih igara. Izuzetno je bitna uloga odrasle osobe bliske djetetu, roditelja, staratelja ili odgojitelja, na koji će način svijet matematike približiti djetetu i učiniti ga zanimljivim. Potrebno je poznavati dijete, njegove interese i potrebe te kroz djetetove karakteristike osmisliti ciljane i funkcionalne poticaje za usmjeravanje pažnje i zanimanja za specifične radnje i igre. Sredstva za aktivnosti iz kojih će dijete učiti ne moraju nužno biti skupa, niti zahtjevna, ona mogu biti prikupljena tijekom popodnevnog boravka u prirodi. Tako matematičke igre možete provoditi s žirevima, kestenima, kamenčićima, tjesteninom, letvicama, plutenim čepovima, drvenim oblutcima, kartonom, školjkama i slično. Na taj način dijete ima mogućnost prepoznati i imenovati osnovne geometrijske oblike, baviti se nizanjem predmeta prema mjerljivom svojstvu, upoznati se s pojmom težine, upoznati različite teksture i sastav predmeta, uparivati količine s brojem, brojati i prebrojavati.
Nekoliko ideja ka
ko stvarati matematičke kompetencije u majranijoj dobi, a pritom se izvrsno zabaviti.
Važno je da svi materijali, koji se nude djeci, budu promišljeni i kvalitetno struktuirani. Na taj način djeca uče spajajući nove informacije s onime što već znaju. Stvaranjem zanimljivog i za učenje poticajnog ozračja omogućujemo djeci da uče sama i iz neposrednog iskustva. Zajedničkom izradom sredstava za igru iz neoblikovanih materijala realizira se poticajno i inspirativno okruženje koje u svojoj srži sažima mnoge elemente usvajanja ranih matematičkih kompetencija i vještina. Svakodnevno manipulirajući ponuđenim poticajima djeca usvajaju vještine uočavanja različitih odnosa, pojmova i pojava iz svakodnevnog života te samim time usavršavaju svoje vještine koje će im zasigurno uvelike olakšati put ulaska u čarobni svijet matematike.
Piše: Dijana Zdelar, odgojitelj