Ovaj tekst zamišljen je isključivo kao sažetak pozitivnog utjecaja dojenja na okoliš, svrha mu NIJE uzrokovanje grižnje savjesti onim ženama koje ne doje!
Ovo je prijevod i obrada dijela WABA materijala “Breastfeeding Nature’s Way”, sastavljenog za tjedan dojenja 1997.
http://www.waba.org.br/index.html
Proizvodnja adaptiranih mlijeka troši energiju
Proizvodnja adaptiranih mlijeka odvija se industrijski, potrebne su visoke temperature da bi mlijeko pretvorile u prašak. Ovaj se proces širom svijeta radi uz pomoć električne energije koja se najčešće proizvodi u hidro ili nuklearnim elektranama. Te elektrane jako nepovoljno djeluju na okoliš.
S druge strane, majčino se mlijeko proizvodi prirodno. Prirodna prehrana jedne majke pretvara se u nezamjenjivu i jedinstvenu hranu za dijete. To je energetski najefikasniji sistem za proizvodnju hrane koji je ikada postojao.
Dojenje je uvijek bolji izbor
Adaptirana mlijeka prolaze kroz mnoge procese u tijeku proizvodnje u kojoj se kravlje mlijeko mijenja i obogaćuje različitim dodacima.
Majčino mlijeko je živo piće. Mlijeko svake žene specijalno je prilagođeno djetetu i stalno se mijenja kako bi odgovaralo djetetovim potrebama. Jednim dijelom tijekom podoja, ali i od dana do dana, mjeseca do mjeseca. Kad je mama bolesna, ona proizvodi antitijela koja prelaze u mlijeko i tako štite dijete.
Industrijski napravljeno mlijeko može lakše biti zagađeno
Industrijsko zagađenje znači da su otrovi, npr. dioksin i PCB, u našoj hrani, tijelima, svugdje. PCB se nalazi i u kravljem i u majčinom mlijeku. WHO i ostali autoriteti ipak preporučuju dojenje. Jedan aktualan WHO-ov izvještaj kaže: “Rizik kontinuiranog eksponiranja kemikalijama u majčinom mlijeku mora se mjeriti s rizicima infekcija ili neuhranjenosti tamo gdje je dojenje ograničeno ili skroz prekinuto.”. Ni kravlje mlijeko ni pitka voda ne mogu izbjeći nečistoće. Studije pokazuju da, ako je dijete izloženo onečišćenjima dok je u majčinoj utrobi, može mu se oštetiti kratkoročna memorija, ali se ona poboljšava u direktnoj proporciji s dužinom dojenja.
Na našu veliku sreću, izvještaji iz Kanade, Njemačke, Luksemburga, Norveške, Švedske i Velike Britanije pokazuju da se količina nečistoća u majčinom mlijeku konstantno smanjuje. Na primjer, brojke iz Norveške i Velike Britanije pokazuju da je količina dioksina u majčinom mlijeku između 1988. i 1994. smanjena za 35%.
Transporti zagađuju i troše gorivo
Kravlje mlijeko, prah i dodaci koji se koriste u adaptiranom mlijeku dugo putuju prije nego postanu gotov proizvod. Nakon završene proizvodnje, proizvod se transportira u skladišta, u trgovine i na kraju u kuću. Mnoge zemlje uvoze adaptirana mlijeka iz različitih dijelova svijeta. Ovi transporti predstavljaju rasipanje gorivom i onečišćuju zrak širom zemaljske kugle.
Majčino mlijeko ne treba nikakav transport. Svaka mama ima puno skladište gdje god se nalazila.
Pakiranje adaptiranog mlijeka je rasipanje plastike, papira i lima.
Bočice, dude i ostali pribor potreban za hranjenje bočicom, predstavlja rasipanje stakla, plastike, gume i silikona. Čak 550 milijuna konzervi koje se prodaju samo u SAD-u svake godine mogu okružiti svijet 1.5 puta ako se poredaju jedna kraj druge. Godine 1987. prodano je 4.5 milijuna konzervi u Pakistanu. Ove limenke dosegnule bi vrh Mount Everesta. Osim toga, velik dio ambalaže biološki je nerazgradiv. Treba mu 200 do 450 godina da se razgradi. Tijekom tog vremena, predstavlja samo hrpu smeća koja raste i zagađuje okolinu.
Majčino mlijeko ne treba pakirati. Majčino mlijeko ima svoje prirodno, dobro isprobano pakiranje koje je ujedno i dobro za okoliš.
Pripremanje je daljnja rastrošnost
Da bi se napravilo adaptirano mlijeko, u količini dostatnoj tromjesečnoj bebi, treba 1 litra vode dnevno. Dodatne 2 litre troše se na sterilizaciju duda i bočica. Na mnogim mjestima u svijetu nema dovoljno vode i mame ne mogu držati bočice i dude čistima.
Majčino mlijeko uvijek je spremno za upotrebu, ima ispravnu temperaturu, ne mora se sterilizirati i ne zagađuje okolinu.
Dojenje: dobro za djecu, dobro za mame, dobro za okoliš
Dojenje je prirodan način da se djetetu osigura prehrana prvih 6 mjeseci života, bez eksploatacije prirodnih bogatstava. Majčino mlijeko prirodan je i ponovljivi proces i žene mogu biti ponosne što ga proizvode.
Mnogo je prednosti dojenja. Dojenjem majka djetetu pruža najbolju hranu koja štiti od bolesti i osigurava fizički i psihički razvoj. Dojenje ima zdravstvenih prednosti i za majku: smanjuje rizik raka dojke i maternice, smanjuje krvarenje nakon poroda, prirodna je metoda kontracepcije.
Dojenje čini i da se žene osjećaju sigurnije u sebe. Daje im kapacitet da hrane i štite svoje dijete, a smanjuje ovisnost o komercijalnim proizvodima. Dojenje odgovara svim sektorima društva: ekonomskom, ekološkom i socijalnom. Ipak, zadnjih je godina smanjena mogućnost žena da doje svoje dijete zbog, između ostalog, propagande adaptiranog mlijeka i nedostatka podrške u ženinom okruženju.
Milijuni djece razbole se svake godine jer nisu dojena. WHO procjenjuje da bi se smrt najmanje 1 milijuna djece izbjegla dojenjem. Sve žene trebale bi imati pristup edukaciji, pomoći i podršci kako bi mogle doista same birati kako hraniti svoje dijete. Jako je važno da svi podržavamo i štitimo dojenje.
Jedan dio društva treba naučiti koje su prednosti dojenja i kako mogu podržavati ženu da doji. Koliko je zemalja uračunalo proizvodnju majčinoga mlijeka u BNP? Umjesto toga bacaju se veliki novci za kupnju adaptiranih mlijeka dok se ženina sposobnost održavanja života potpuno zaobilazi. Diskriminirajuće rutine na radnom mjestu i u domu, zajedno s lošim zakonskim regulativama, sprječavaju majke da doje svoju djecu.
Mnoge kampanje za promidžbu dojenja pričaju o zdravstvenim, prehrambenim i psihološkim prednostima dojenja, ali zaboravljaju na pozitivan utjecaj na okoliš. U novije vrijeme raste svijest ljudi i vlada o pitanjima okoliša i ekoloških sustava. Dojenje bi trebalo aktivno prikazivati i kao ekološku prehranu. Ne smijemo zatvoriti oči pred štetama koje čini hranjenje na bočicu. Mnoga društva širom svijeta podržavaju dojenje iz ekološke perspektive.
Što se to događa u svijetu?
Ako bi jedna multinacionalna kompanija proizvodila nešto što:
- je bogato s prehrambenog stajališta
- ima božanstven okus
- sprječava i ublažava bolesti
- je skoro besplatno za proizvodnju
- može se isporučiti u velikim količinama
- uvijek odgovara potrebama potrošača …
Izlazak na tržište s takvim proizvodom značilo bi da bi dionice te kompanije bile br. 1 na burzi!! Znanstvenici koji su otkrili ovaj proizvod osvajali bi nagrade. Svi koji su bili u procesu proizvodnje postali bi znatno imućniji.
Žene proizvode ovakav proizvod od kada je svijeta i vijeka, a one čine pola populacije koja je najmanje bogata i moćna. (Citat iz G. Palmers “Politics of Breastfeeding”.)
Kao sto se drvo okreće suncu
Dijete se okreće majčinim grudima
To je prirodni način….
Izvor: Udruga Roda
Izvori: http://www.greenpeace.org/GreenpeaceEconet
WWF Global Network
Foto: Kzenon/Shutterstock