Važnost dojenja je neupitna. Poznate su njegove dobrobiti za bebu. Velikoj većini ljudi lako je prihvatiti činjenicu da dijete doji do nekih 6 mjeseci, eventualno godinu dana.
Nakon navršene godine dana djeteta, međutim, često ćete čuti izjave okoline, pa čak i pedijatara, da produženo dojiti nije dobro jer se tako stvara pretjerana povezanost između majke i djeteta te da u mlijeku, ionako, nema više ničega korisnog. Djeca se trebaju naučiti osamostaliti – česta je izreka. Zaista?!
Koliko dugo je “normalno” dojiti?
Postoje znanstvena istraživanja koliko dugo je ustvari «prirodno» dojiti dijete. Ljudska vrsta stara je milijun godina, a usto je naslijedila dojeće običaje vrste primata, stare 65 milijuna godina. Duljina dojenja je, nakon tolikog niza godina i naraštaja, zapisana u našim genima. Zaključak istraživanja je da su ljudi stvoreni tako da se kao vrsta uspješno razvijaju uz dojenje dugo 2 i pol godine do 7 godina. Prirodna selekcija je preferirala djecu s jakom, genetski uprogramiranom potrebom za dojenjem nekoliko godina.
Današnje razvijeno društvo može nadoknaditi potrebe djeteta za hranjivim sastojcima i drugom hranom bez majčinog mlijeka, te može donekle kompenzirati potrebu za antitijelima uporabom antibiotika, cijepljenjem i većom higijenom. Ali psihičke i emotivne potrebe i poticaji kognitivnog razvoja koji djetetu trebaju, a genetski je zapisano da se ispunjavaju kroz dojenje, teže se mogu nadoknaditi nečim drugim.
No današnje društvo nemilosrdno je u pokušajima ograničavanja dojenja na godinu dana. Razne međunarodne organizacije preporučuju da bi «trebalo dojiti do godinu dana, a dalje po želji majke i djeteta». Ovaj drugi dio preporuke se često prečuje. SZO (Svjetska zdravstvena organizacija) preporučuje do dvije godine, a kasnije po želji majke i djeteta.
Prednosti produženog dojenja su brojne, manje znane i u našoj javnosti, nažalost, posve podcijenjene.
Što s dojenjem kada dijete krene u jaslice/vrtić?
Često čujemo savjete i razmišljanja o tome kako, zbog polaska djeteta u vrtić, treba prekinuti dojenje. To nije točno. Vaše dojenje će se prilagoditi novom “režimu” i najvjerojatnije će izgledati ovako: podoj ujutro nakon buđenja i prije polaska u vrtić, zatim nakon povratka kući, i prije spavanja. U fazi prilagodbe na boravak u vrtiću često se pojača i noćno dojenje. Količina mlijeka koja je bila dovoljna za cjelodnevnu “ponudu”, tj. dojenje u tijeku cijelog dana, već za par dana će se prilagoditi novoj situaciji i mlijeko će se stvarati upravo za podoje koji su preostali: ujutro, poslijepodne, navečer i po noći.
Ne treba se bojati kako će dijete izdržati bez dojenja u vrijeme dok je u vrtiću. S godinu dana djeca već dobro znaju da je mama ta koja ih doji i od koje mogu očekivati takvu vrstu utjehe i prehrane. Tete u vrtiću i ostale paziteljice pronaći će druge načine da ih utješe i nahrane.
Zamislite kako je dobro dojiti kada dijete krene u vrtić gdje je izloženo svim tim novim bakterijama. Dojenje će biti i vrlo efikasan način za održavanje bliskosti s djetetom i pomoći će mu da se brže privikne na novo okruženje.
Većina mama će vjerojatno primijetiti da se intenzitet dojenja pojačao otkako su počele raditi a dijete krenulo u jaslice. Ponekad će možda izgledati da je djetetu dojenje iznenada postalo važnije od do tada omiljenih aktivnosti, šetnje, igre u parku, igračaka, listanja slikovnica, druženja s drugom djecom… Ponekad dijete – koje je bez problema i plača ostajalo s bakom ili djedom, ili nekom drugom poznatom osobom – iznenada ponovno prolazi fazu “priljepka” i ne želi se niti sekundu odvojiti od mame. Imajte na umu da je odvajanje od majke na nekoliko sati i boravak u novoj sredini, sa drugom djecom i drugom odraslom osobom koja se o njemu brine – ipak stresan doživljaj za dijete. Ono će željeti nadoknaditi nedostatak druženja s majkom što bližim kontaktom, što prisnijim dodirom, poznatim mirisom i zagrljajem – a sve to dobiva dojenjem.
Također je moguće da će se noćno dojenje, koje se do tada možda već i prorijedilo, ponovo intenzivirati. Ovo može biti problem zbog mamine potrebe za snom i odmorom obzirom na radne zadatke koji ju čekaju sljedeći dan na poslu. Vaša velika beba noću prerađuje doživljaje prethodnog dana i možda će biti nemirnija, buditi se češće nego inače, tražiti maminu blizinu, utjehu, spoznaju da je mama tu… i sve to potvrđivati sisanjem. Ako već do sada niste, isprobajte čari zajedničkog spavanja, olakšajte si što je moguće više smanjujući ustajanje tijekom noći, dojenje sjedeći, prenošenje djeteta iz kreveta u krevet… Osigurajte da imate u krevetu dovoljno mjesta zajedno, da ni vama ni djetetu nije vruće, neudobno, tijesno, i ponudite dojku kad dijete zatraži.
Očekujte da će se intenzitet dojenja tijekom vikenda pojačati. Ponekad ćete se osjećati kao da opet imate malu bebicu koja se “priključuje” na ciku svakih pola sata. To je u ovoj fazi normalno.
Dijete nadoknađuje manjak druženja s vama i želi ga nadoknaditi onda kada ste zajedno cijeli dan, u najbliskijem mogućem kontaktu.
Što se tiče mame, ona se prvih dana povratka na posao može suočiti sa prevelikom količinom mlijeka jer dojkama treba neko vrijeme (nekoliko dana) da se prilagode novom ritmu pražnjenja. Možda će prvih par dana biti potrebno da se mama malo izdoji na poslu, kako bi pritisak popustio i kako ne bi došlo do zastoja mlijeka. Ova situacija neće dugo trajati. Nemojte se izdajati do kraja prazneći dojku jer ćete tako samo potaknuti novo stvaranje mlijeka. Izdajanjem za vrijeme dok niste s djetetom, i to tek toliko da popusti pritisak i da mlijeko ne curi samo, postupno ćete regulirati proizvodnju, tako da ona odgovara potrebama djeteta i broju podoja koje ćete imati dok budete zajedno.
Vaša velika beba, koja već puno toga zna, samostalno hoda, komunicira, igra se… još uvijek najviše na svijetu treba vas. Dojenje je trenutak koji se ponavlja od prvih sati nakon rođenja, a kasnije u životu djeteta predstavlja sigurnu luku i utočište, mjesto smirenja i sigurnosti iz kojeg dijete može samopouzdano krenuti u nove doživljaje.
Izvor: Udruga Roda
Priredila: Emina A.
Savjetnica na telefonu za pomoć u dojenju
Foto: Galina Barskaya/Shutterstock