Od trenutka kada otvorimo oči do trenutka kada liježemo u krevet okruženi smo medijima i ekranima. Također, okružena su i naša djeca! Razmislite, većina nas provjerava društvene mreže ili traži novosti na portalima. Uz kavu čitamo aktualnosti, a onoga trenutka kada sjednemo u automobil pojačavamo radio. Na poslu pratimo prognozu za nadolazeći vikend, a po povratku kući s posla palimo televiziju u potrazi za opuštajućim sadržajem. Čine li to i naša djeca?
Koliko vremena provodimo pred ekranima?
Američko istraživanje iz 2011. godine (Zero to eight) ističe sedam važnih činjenica, a jedna od najvažnijih jest ukupno vrijeme gledanja ekrana (računala, mobitela i televizije). Čak 66% ispitane djece svoje prve “poglede” na TV usmjerava i prije prvog rođendana.
Televiziju najčešće gledaju djeca u ranijoj dobi (do 24 mjeseca), a s porastom dobi druge vrste ekrana (računala, tableti i mobiteli) preuzimaju “vodstvo”.
Koreanska studija (2014.) provedena na uzorku od 1778 djece dolazi do zapanjujuće informacije kako gotovo polovina djece u dobi od 24 mjeseca prosječno gleda TV 1,21 sati dnevno. Također, studija je pokazala da djeca koja su izložena TV-u između 2 i 3 sata dnevno imaju 2,7 puta veći rizik za kašnjenje u jezično-govornom razvoju.
Već spomenuto američko istraživanje tvrdi kako čak 97% djece u kući ima TV, a njih 43% ga ima u spavaćoj sobi. Ukupno 72% djece posjeduje računalo, a 67% igraću konzolu (PlayStation, Nintendo …).
U Hrvatskoj je provedeno prvo Nacionalno istraživanje o predškolskoj djeci pred malim ekranima čiji rezultati idu u korak sa gore navedenim istraživanjima. Većina djece predškolske dobi u Hrvatskoj u kući posjeduje televizor, njih 65% imaju igraću konzolu, a 27% u spavaćoj sobi ima TV. Kada promatramo vrijeme pred ekranima, svaki drugi predškolac u dobi od 2 do 4 godine dnevno provede dva ili više sata pred različitim ekranima.
Utjecaj ekrana na jezično-govorni razvoj djece
Presjek dosadašnjih istraživanja vezanih uz moderne tehnologije (TV, mobitel, tablet, igraće konzole…) i njegovog utjecaja na jezično razvoj djece i odraslih otkriva kako djeca u dobi od 4 godine razumiju tek 20% sadržaja kojeg gledaju. Ova činjenica može nas natjerati na promišljanje koliko djeca razumiju sadržaje koje smatramo edukativnima. Je li njihov sadržaj doista primjeren našoj djeci?
Televizija koja radi – nikome
Vi ste u kuhinji, dijete je u nekoj aktivnosti u svojoj sobi ili dnevnom boravku, a televizija radi. Poznato? Utječe li pozadinska televizija na našu komunikaciju?
Provedeno je istraživanje na 14 djece i njihovih roditelja s ciljem proučavanjem kvalitete i kvantitete djeci usmjerenih iskaza njihovih roditelja koje nam otkriva kako roditelji za vrijeme boravka s djecom u sobi s pozadinskom televizijom značajno smanjuju broj svojih iskaza i količinu riječi koje koriste. Znatno više koriste jednostavne pa čak i rečenice s jednom riječju.
Ekrani i čitanje
Osim čitanja novinskih članaka sve je više raznovrsnih e-čitača na koje možemo učitati svoje najdraže knjige i čitati ih bilo gdje, bilo kada. Također, sve je veći broj digitalnih, e-slikovnica koje na interaktivan način motiviraju djecu na zajedničko čitanje priča. Neka istraživanja pokazuju kako uvođenje iPada uz tradicionalne knjige povećava interakciju između roditelja i djece za vrijeme zajedničkog čitanja. Ujedno, ovakav vid personalizacije knjiga povećava učestalost djetetovog komentiranja. No, utječu li ekrani u ranom periodu života na čitanje i pisanje? Dakako! Zimmerman i suradnici su u svom istraživanju utvrdili kako rano izlaganje djece TV-u (prije treće godine) značajno negativno utječe na čitanje u dobi od 7 godina.
Istraživanja također potvrđuju da djeca koja više borave pred ekranima, rjeđe i s manje zadovoljstva slušaju priče i knjige kojem im roditelji čitaju. Ako se podsjetimo da djeca promatrajući roditelje uče o obilježjima teksta već u ranoj dobi, možemo pretpostaviti kako ova činjenica utječe na njihovu ranu čitalačku pismenost.
Kako pomiriti ekrane i tiskane slikovnice?
Sigurno se nakon ovih informacija pitate – trebamo li onda uopće ekrane? Odgovor je potvrdan – da! Alfa generacija djece brže i lakše obrađuje informacije prezentirane putem vizualnih kanala. Nažalost, knjige kao trajan medij ne mogu im pružiti bolju vizualizaciju, fotografije, animacije i video zapise. Uvijek je važno naglasiti kako sadržaj prezentiran na tabletu nije samome sebi svrha nego služi kao motivacija za čitanje, uvodni razgovor prije čitanja te poticaj za razgovor o pročitanom nakon čitanja slikovnice.
Osmislite vlastiti „kviz“ nakon čitanja vaše omiljene slikovnice. Na zabavan i interaktivan način postavljajte pitanja: tko, što, kada, gdje, zašto te kako. Ovime ćete već u ranoj dobi stvoriti temelj za kasnije obrazovanje. Odgovori na ova pitanja čine ono što će učitelji tražiti od vaših mališana nakon čitanja prve lektire. Pronađite fotografije glavnih likova, isprintajte ih i opisujte! Poigrajte memory. Na tržištu trenutno postoji nekoliko pametnih slikovnica koje uz tiskani materijal nude i aplikacije s edukativnim igrama i animacijama. Najveći naglasak jest na ZAJEDNIČKOM istraživanju, čitanju i učenju. Tablet nije igračka „za uštedu vremena“ nego neograničen izvor alata za zajedničko „trošenje“ vremena.
Piše: Mario Dilberović, mag. logoped