Mnogi stručnjaci smatraju da su simptomi dismenoreje odraz naših prehrambenih navika, ali i neriješenih emocionalnih teškoća.
Dismenoreja (lat. Dysmenorrhoea, Algomenorrhoea) je pojam koji označava grčevite bolove za vrijeme mjesečnice. Uglavnom je riječ o bolovima u trbuhu i križima od blagog do jakog intenziteta, kojima se često pridružuju glavobolja, povraćanje i proljev. Razlikuje se primarna dismenoreja, koja nastaje s prvom menstruacijom i uglavnom je funkcionalnog karaktera, od sekundarne, koja se javlja poslije u životu i uglavnom je posljedica neke druge bolesti u zdjelici, najčešće endometrioze. Mnogi stručnjaci smatraju da su simptomi dismenoreje odraz naših prehrambenih navika, ali i neriješenih emocionalnih teškoća. Procjenjuje se da oko 60 posto žena pati od bolnih mjesečnica.¸
Zašto nastaje?
U najvećem broju slučajeva razlog prenaglašenih kontrakcija je funkcionalne prirode. Pod pojmom funkcionalni uzrok podrazumijevaju se prirodni procesi koji se odigravaju potkraj menstruacijskog ciklusa u maternici, a čiji intenzitet premašuje uobičajeni. Zbog iscrpljivanja funkcije žutog tijela (corpus luteum – CL) i fiziološkog pada razine hormona žutog tijela potkraj ciklusa, dolazi do stezanja krvnih žilica i ishemije sluznice maternice. To je praćeno oslobađanjem prekomjernih količina prostaglandina tipa F2alfa, kemijskog prenositelja poruke, koji izaziva snažne kontrakcije (grčeve) maternice. Drugim riječima, kontrakcije maternice nastaju preko “spojnih” mjesta u tankom sloju vegetativnih živčanih vlakana koja je oblažu, a stimulirana su hormonskim i psihološkim čimbenicima.
Drugi razlog jakim bolovima označen je pojmom organski i podrazumijeva organsku bolest kao razlog nastanka bolnih mjesečnica. Najčešći organski razlozi su endometrioza, polip maternice, miom, suženje vrata maternice i njegove malformacije ili priraslice u maloj zdjelici.
Što nam je na raspolaganju
U slučaju funkcionalnog uzroka koriste se selektivni blokatori biosinteze prostaglandina F2alfa u niskim dozama – acetilsalicilna kiselina (Aspirin junior), kao i NSAID (nesteroidalni protuupalni lijekovi) – ketoprofen (Ketonal, Knavon), diklofenak (Naklofen, Voltaren), ibuprofen (Brufen, Neofen) ili naproksen (Naprosyn), počevši nekoliko dana prije očekivane menstruacije.
Vrlo dobar učinak ima oralna kontracepcija, pri čemu se savjetuju preparati sa snažnijom gestagenskom komponentom.
Nov način u liječenju dismenoreje je primjena nitroglicerinskog flastera. Neželjena djelovanja u smislu nitroglicerinske glavobolje (Nitratkopfschmerz) mogu se izbjeći istodobnom primjenom ibuprofena.
U slučaju organskog uzroka liječenje, naravno, ovisi o nalazu. U većini slučajeva posrijedi je kirurška terapija (npr. odstranjenje polipa, mioma, žarišta endometrioze).
Tegobe poboljšane prehranom
Promjenom načina prehrane u liječenju bolnih mjesečnica može se ostvariti izvanredno poboljšanje. Savjetuje se prehrana koja uravnotežuje metabolizam eikosanoida, kombinirana s unosom odgovarajućih količina vitamina B6 (100 mg/dan), magnezija (3×100 mg/dan) i vitamina E (3×50 mg/tjedan). Promjene u načinu prehrane mogu smanjiti preveliku proizvodnju prostaglandina i uspostaviti ravnotežu.
Prehrana koja uravnotežuje metabolizam eikosanoida podrazumijeva:
- smanjenje unosa rafiniranih ugljikohidrata (keksi, kolači i drugi slatkiši, bijeli šećer, kruh i peciva od bijelog brašna)
- ograničenje ili potpun prestanak potrošnje mesa i jaja (crveno meso i žumance jajeta bogati su izvori arahidonske kiseline, koja je polazna tvar u nastanku prostaglandina F2alfa)
- izbjegavanje izvora transmasnih kiselina, hidrogeniziranog biljnog ulja, kao što su margarin i biljna mast (povećavaju proizvodnju prostaglandina F2alfa), kao i
- dopuna prehrane esencijalnim masnim kiselinama (Omega 3 masne kiseline).
Dubokomorske ribe (losos, tuna ili skuša) i laneno ulje bogati su omega 3 masnim kiselinama, pa bi ih trebalo što više osigurati u prehrani.
Zelene namirnice umanjuju probadajuće bolove i upalu. Dobro je jesti hranu od žitarica, mahunarki, zobenog brašna i zelenog povrća kuhanog na pari.
Treba izbjegavati oštre začine, prženu i masnu hranu, šećer, sol, alkohol, češnjak i luk. Savjetuje se izbacivanje namirnica koje izazivaju alergije, jer hrana na koju smo alergični povećava proizvodnju prostaglandina. Mnoge žene alergične su na kvasac, zbog čega pojačanu proizvod-nju prostaglandina mogu izazvati pečena hrana, kruh, fina peciva i industrijski voćni sokovi.
Od velike koristi može biti prestanak trošenja mliječnih proizvoda, osobito sladoleda, svježeg sira i jogurta. Točan razlog štetnog djelovanja mliječnih proizvoda na nastanak bolnih mjesečnica nije poznat. Pretpostavlja se kako uporaba hormona rasta za goveda, kao i antibiotika ili pesticida u prehrani krava može interferirati s metabolizmom ženskih spolnih hormona u crijevima (utjecaj na crijevnu floru i enterohepatičku recirkulaciju estrogena, tj. crijevno-jetrenu recirkulaciju). U prilog toj pretpostavci idu i zapažanja kako organski proizvedeno mlijeko ne djeluje štetno na tkivo maternice ili grudi.
Ostale alternativne metode
Mnogim ženama pomažu i različite metode, kao što su masaža, joga, homeopatija, akupunktura ili uporaba ljekovitog bilja. U kineskoj medicini bolne mjesečnice povezuju se s nečim što se naziva stagnacija jetre te se uz promjenu prehrane preporučuje mješavina ljekovitog bilja pod nazivom Xiao Yao Wan. Dobar homeopatski lijek je tinktura biljke Cimicifuga racemosa u odgovarajućoj potenciji.
I konačno, smanjenje stresa snižava razinu adrenalina i prostaglandina F2alfa. Psihološki gledano, unutarnji sukob zbog odrastanja i osobito pojava prvog menstruacijskog krvarenja kao znaka pretvaranja u djevojku, upravo su čimbenici povećana stresa u inače stresnom razdoblju puberteta koji se okrivljuje za nastanak funkcionalne dismenoreje.
Eikosanoidi Tvari koje, među ostalim, obuhvaćaju prostaglandine, tromboksane i prostacikline, čija je ravnoteža odgovorna ne samo za stanje glatke muskulature (kontrakcija/relaksacija) i osobito protok krvi (spazam krvnih žila, sklonost trombozi), nego su i dijelom gotovo svih staničnih procesa koji se odvijaju u tijelu. Višak prostaglandina F2alfa i manjak prostaglandina E, biokemijska je osnova stanja odgovorna za nastanak brojnih ginekoloških tegoba i prirodna posljedica pojačane izloženosti stresu i neuravnotežene prehrane. Prehrana sastavljena uglavnom od rafiniranih namirnica (rafinirani šećeri i rafinirani ugljikohidrati), koja sadrži djelomično hidrogenizirane biljne masti ili zasićene masne kiseline, podržava i potiče hormonske poremećaje na svim razinama. Najvažniji je utjecaj na razinu hormona gušterače inzulina, čija razina raste, i glukagona, čija razina opada. Ta neravnoteža zauzvrat se prenosi i zrcali na izuzetno složene interakcije eikosanoida, pri čemu nastupa prevaga prostaglandina F2alf |
Autor: Vesna Harni, dr. med., spec. ginekologije i porodiljstva
Izvor: Vaše Zdravlje, Foto:stefanolunardi-1/Shutterstock