Koračamo sigurnim koracima prema blagdanskom razdoblju i iako se ono čini poprilično daleko, za tren će se pojaviti pred vratima naših domova, kucajući glasno mirisima i okusima Božića kao da nam želi poručiti „Otvarajte vrata novim nadama, novim željama, novoj godini“.
Svi roditelji na spomen Božića radosno, ali i s određenom dozom financijske brige za kućni budžet, posjećuju trgovine u potrazi za poklonom koji će baš najviše razveseliti njihove mališane i ne samo njihove već i sve mališane koji su im dragi i koje žele na taj veliki dan darovati. Pri tom zaboravljamo na jednu važnu činjenicu, djeca su jednostavna bića, čistoga srca i pametnih glavica koja će se više radovati vremenu provedenom s vama, nego ijednom drugom poklonu.
Napustimo na trenutak bajkovit svijet božićnog darivanja i vratimo se u realnu svakodnevnicu kako bismo pokušali shvatiti zašto je tomu tako. Do predškolskog uzrasta djeca nisu u stanju uvijek razlikovati stvarnost od izmišljenog svijeta. Mašta im je tada najintenzivnija i najviše je treba poticati. Međutim, uvijek treba kontrolirati da igra u svijetu mašte ne prijeđe granice sigurnog i dopuštenog. Ista je stvar i s novcem, igračkama i skupim poklonima. Dijete nije u stanju razlikovati stvarnu financijsku vrijednost novčanice, poklona ili nekog odjevnog predmeta. U svojim se preferencijama oslanjaju na vanjske podražaje iz okoline, te su pod utjecajem prijatelja iz vrtića, animiranog programa ili bliže okoline, kao što su roditelji, djedovi, bake i ostale bliske osobe koje s djetetom provode vrijeme, te postaju bitan čimbenik u odgoju i stjecanju određenih znanja i iskustava kod djeteta.
Nagrađivanje djeteta novcem
Vrlo je važno razlučiti ovu metodu u njenoj suštini. Nagrađivanje djeteta pozitivna je praksa, koja djetetu pokazuje i dokazuje važnost njegovih „dobrih djela“ u svakodnevnici. Tako primjerice nije loše s djetetom dogovoriti nagradu za pospremljenu sobu ili uredno složene igračke, odnosno obavljanje nekih aktivnosti koje se, ovisno o dobi djeteta, pretvaraju u dobre radne navike za budući život. Radne navike razvijene kod djeteta u ranijoj dobi pozitivno utječu na kasniji život, prvenstveno na školske, a kasnije i na ostale životne navike. Naravno da je vrijedno nagraditi trud koji dijete pozitivnom praksom pokazuje i naravno da takva nagrada može biti i u novcu, međutim, iznos koji ćete pritom djetetu darovati trebao bi biti simboličan, a pohvala, poljubac i zagrljaj u tom trenu puno značajniji i važniji. Zašto? Upravo zato jer djetetu bliski kontakt s osobama koje voli znači mnogo više nego sav novac ovoga svijeta. Emocionalni kontakt kod djeteta stvara ugodu, osjećaj prihvaćanja njegovih djela i poticaj da ih ponovi kako bi razveselio osobe koje voli. No, vratimo se mi nagrađivanju djeteta u novcu. Svako je poticanje djeteta produktivno, a poticanje djeteta u novcu i jedan oblik štednje za roditelja. Primjerice, za svako djelo koje je dijete učinilo, a za koje smatrate da je dostojno nagradi, nagradite dijete s kovanicom od dvije kune (kod mlađe djece koja još ne razumiju čitati brojeve neka to bude simbol ribice). Zajedno s djetetom se pobrinite da te dvije kune ubacite na za to predviđeno mjesto (npr. kasicu prasicu) kako se nagrada ne bi u igri negdje zagubila, a posebno je nadzor važan kod mlađe djece kod koje još postoji opasnost od gutanja novčića. Dogovorite s djetetom kako ćete za prikupljeni novac periodično (jednom u mjesec, dva, tri) kupiti djetetu nešto što želi ili primjerice prikupljen novac staviti na štednju ili uložiti ga u neke značajnije planove. Razgovarajući s djetetom o štednji i ulaganju štednje u neke važnije stvari, za razliku od npr. kupnje igračke, sladoleda ili nekog drugog oblika kratkoročnog zadovoljstva, kod djeteta razvijate svijest o važnosti novca i načinima njegovog raspolaganja. Tako se, na primjer, s djetetom možete dogovoriti oko prikupljanja novca za neko buduće putovanje, njegovu budućnost, ali i plemenito pomaganje nekoj obitelji ili osobi u potrebi. Vjerujte, djeca će vam sutra biti zahvalna, puno zahvalnija nego da su novac utrošila u neku igračku ili drugu materijalnu stvar, koja im sutra više neće biti zanimljiva.
Nagrađivanje djeteta novom igračkom i blagdansko darovanje djece
Ne postoji osoba koja ne voli poklone. Ljubav prema poklonima ne posjeduje dobnu, spolnu ili materijalnu granicu. Svi vole dobivati poklone i svi te poklone s radošću otvaraju iščekujući što će se naći iza gomile šarenog papira. Svi, a osobito djeca.
Osnovna razlika između djeteta i odraslog čovjeka jest tome što djeca predškolskog uzrasta nisu svjesna financijske vrijednosti poklona koji u tom momentu otvaraju. Djetetu je posve nejasno koliko dar vrijedi, ali i svejedno što će se u paketu omotanom šarenim ukrasni papirom naći. Dijete ne razumije pojam vrijednosti, za njega je vrijednost vizualno-motoričkog karaktera i ne predstavlja cijenu kupljenog dara. Upravo je to razlog što se dijete ponekad igra sa sasvim svjetovnim stvarima (tijesto, posude, žlice…), a zapostavlja najskuplje igračke nakon svega nekoliko minuta. Stoga nastojte se posvetiti djetetu u predblagdansko doba. Odvojite vrijeme u danu za izradu čestitki i poklona za bake i djedove i ostale drage ljude. Pokažite mu kako dar nije samo skupa igračka, kako on u sebi nosi mnogo važniju sentimentalnu vrijednost. I ne zaboravite činjenicu kako ste upravo vi djetetova najvažnija i najzanimljivija igračka, igračka koja nikada ne gubi svoju vrijednost.
Ne pretjerujte sa skupim božićnim poklonima za djecu, neka oni budu skromnije prirode, a budžet koji ste odredili za njihovu kupnju potrošite na neki izlet, koji će u djetetu ostaviti trag zauvijek, u obliku lijepih uspomena.