Svake godine carski rez kod nas i u svijetu postaje sve češći način dovršenja poroda. U zapadnoj Europi u prosjeku četvrtina trudnica rađa carskim rezom, u latinskoj Americi navodno ponegdje čak i polovica. Mi smo nešto skromniji, kod nas u Varaždinu prošle godine rodilo je 19 % trudnica carskim rezom. Dobro se sjećam svojih godina specijalizacije kada je u Varaždinu taj postotak iznosio svega 3-4%.Bilo je to drugo vrijeme pa su indikacije za carski rez iz mnogo razloga bile strože postavljane.
I danas postoje jasne medicinske indikacije (razlozi) za vršenje carskog reza, no došle su i neke nove, kojih prije nije bilo. Problematika uopće nije jednostavna, a odluka je ponekad vrlo teška.
Ne treba zaboraviti da je carski rez srednje velika operacija koja ima i svojih, mogućih komplikacija i za majku i za dijete. Što se djeteta tiče primijećeno je da dobar dio novorođenčadi rođenih carskim rezom ima probleme s disanjem, posebno oni koji su rođeni prije 38 tjedna. U Danskoj je provedena studija u dvije grupe od ukupno 34458 novorođenčeta.
U prvoj grupi je planiran carski rez a u drugoj spontani porođaj. Sve trudnoće su prešle 37 tjedana, dakle nalazile se su na kraju, zadnja tri tjedna, kada bi trebao proces sazrijevanja pluća fetusa biti završen.
Rezultat studije je jasno pokazao da je u grupi carskog reza bilo 2-4 puta više problema s disanjem nego u grupi spontanih porođaja. Treba napomenuti međutim da je učestalost problema disanja u grupi carskog reza bila to manja, što je trudnoća bila veća, odnosno starija, a u zadnjem – 40.tjedanu problema s disanjem praktički nije bilo.
Iz svega rečenog nudi se zaključak da problemi disanja novorođenčeta su više povezani s terminom porođaja nego načinom porođaja. I kod planiranog carskog reza trebalo bi čekati uz intenzivnu kontrolu po mogućnosti do zadnjeg tjedna.
Na kraju spomenuti ću jednu studiju iz Hongkonga koja je provedena na 8000 djece rođene carskim rezom. U toj grupi godinu i pol nakon porođaja carskim rezom nije primijećena povećana učestalost oboljenja ili problema s disanjem.
Izvor: Gyn – poliklinika za ginekologiju i radiologiju
Dr. med. Damir MAMUZIĆ, autor članka
Foto: Zdenek Fiamoli/Shutterstock