Prema nekim istraživanjima, klinci se dnevno nasmiju oko 200 puta, dok odrasli razvuku usta u smješak svega 15 do 18 puta. Smijeh je vrlo važan za normalan mentalni i fizički razvoj djece, ali pomaže i roditeljima da uspostave emocionalne veze s mališanima te poboljšaju komunikaciju s njima kroz humor i veselje.
Smijeh je veseli zvuk – to je nešto što svi dijelimo i možemo razumijeti, bez obzira kojim jezikom govorimo ili iz koje zemlje dolazimo.
Smijeh je najbolji lijek
Može li smijeh doista promijeniti kemiju u mozgu? Istraživači su otkrili da kada se ljudi smiju, dolazi do aktiviranja tzv. djela mozga odgovornog za nagradu i užitak. Taj dio mozga odgovoran je što čovjek osjeća užitak i želi te ugodne osjećaje uvijek iznova osjetiti. Dolazi i do izlučivanja “hormona sreće” – serotonina.
Dokazano je da smijeh i kod odraslih i kod djece ima sljedeće učinke:
– umanjuje stres, opušta mišiće, smanjuje krvni tlak
– pomaže potisnuti krv u srce i pluća čime se automatski potiče energija
– potiče dio mozga odgovoran za užitak
Isto tako, istraživanja su pokazala da je smijeh ključan element dobrog roditeljstva, koji pomaže obiteljima u zabavi i zbližavanju. Osnovni “posao” svakog djeteta jest zabavljati se kroz igru. Igra je obično praćena smijehom, pa uz pomoć igre i smijeha djeca uče o svijetu koji ih okružuje, uče o emocijama, iskazivanju emocija i socijalizaciji s drugima.
Smijeh i emocionalni benefiti
Djeca se smiju u situacijama u kojima doista osjećaju sreću ili pak u situacijama u kojima uživaju. Zato kažemo da je dječji smijeh najiskreniji. No, kod djece je veza između užitka i smijeha dvosmjerna. Ona zbog ugode i sreće doživljavaju smijeh, ali mogu poticanjem smijeha, humora i igre doći do osjećaja sreće i ugode, odnosno obratno. To je vrlo važan alat u trenucima kada se osjećaju nesretno, uplašeno ili uznemireno. Djeca sama sebe mogu utješiti na način da se počnu igrati i zabavljati te iz smjeha dolaze do pozitivnih osjećaja.
Ukoliko uspiju tu vještinu svladati, ona ima vrlo važne pozitivne posljedice na njihovo mentalno zdravlje u djetinjstvu, ali i kasnije.
Smisao za humor i samopouzdanje
Djeca koju vršnjaci smatraju “smiješnima”, zabavnima i “luuudima” obično zbog popularnosti imaju veće samopouzdanje i lakše sklapaju prijateljstva. Općenito djeca sa smislom za humor imaju bolje mišljenje o sebi, što obično znači i bolje rezultate u školi i veliku dobrobit u životu općenito.
Što je djeci obično smiješno?
Djeca se često znaju bezveze glupariti i smijati na silu. Ono što će ih doista nasmijati je:
– kratki vicevi poput “kuc, kuc, tko je”, “idu dva paradajza po cesti” ili “znaš što je to žuto i ima tri noge”
– smiješni filmovi (npr. Garfield)
– grimase
– mlađa braća i bebe
– nespretnost vršnjaka
Kako potaknuti smisao za humor kod djece?
Budite obitelj koja se smije. Pričajte viceve i šale, radite grimase i smijte se svi zajedno na glas i punim plućima.
Potičite dijete da bude zabavno. Smijte se njegovim dogodovštinama i nespretnostima te mu na taj način pomognite u socijalizaciji, emocionalnom i psihičkom razvoju.