Proljeće je doba godine kada se cijela priroda, pa i ljudski organizam, budi iz zimskog sna. Pojavom prvih zraka sunca i toplijeg vremena, nakon hladne i suncem siromašne zime, u nama se rađa želja za provođenjem što više vremena na otvorenom. Priroda, parkovi, šetnice i svi sadržaji koji nam nude zadovoljstvo mirisanja procvalih biljaka i upijanja sunčevih zraka blagotvorno djeluju na cjelokupan organizam. Međutim, predivna proljetna čarolija brzo prerasta u noćnu moru ukoliko nas za vijeme boravka na zraku uhvati hunjavica radi sitnih čestica peluda koji se u proljeće nalaze u zraku.
Među zdravstvenim problemima koji su u sve većem porastu u dječjoj populaciji svakako su alergije. Alergija se manifestira kao reakcija preosjetljivosti organizma na uzročnike iz okoliša koje nazivano antigenima ili alergenima.
Razlozi sve veće pojave alergija od dojenačke pa sve do odrasle dobi su brojni. Uzroke treba potražiti u okolišu, ali i genetskim čimbenicima. U današnjem modernom društvu kada živimo užurbanim tempom i naš je život sve manje u skladu s prirodom, razloge sve češće pojave alergija možemo pronaći u okolišu koji nas okružuje, kao i načinu života koji vodimo. Čovjekov organizam neprilagođen je velikom broju dodataka u prerađenoj hrani koji se dodaju kako bi ona što duže održala svježinu, kao i mnogobrojnim pesticidima kojima se hrana tretira od uzgoja do skladištenja. Zagađenost tla, vode i zraka svakako daje svoj prilog reakcijama organizma, a na kraju tu je i genetski modificirana hrana iz genetski modificiranog sjemena koje sve više uzima maha. Mnogi od spomenutih spojeva zadržavaju se u organizmu i mogu imati trajne posljedice na zdravlje. Imunološki sustav se buni, a tijelo ukazuje na problem simptomima raznih vrsta alergija.
U današnje vrijeme pojava alergija kod odraslih ljudi, ali i kod djece u sve je većem porastu. One se manifestiraju kroz utjecaj više alergena (uzročnika). Alergen može biti bilo što iz prirode ili okoline u kojoj obitavamo. Gotovo svaka tvar iz okoliša može uzrokovati alergijsku reakciju, ali ipak u mnoštvu uzročnika najzastupljeniji su pelud, prašina, grinje, lijekovi, hrana, toksini kukaca, životinjske dlake, sunce, aditivi, konzervansi, boje, čestice metala ili mikrolimatski uvjeti.
O samoj vrsti uzročnika alergije ovise i njeni simptimi, međutim možemo svakako izdvojiti one najčešće a to su problemi dišnog sustava. Simptomi alergije mogu se manifestirati i kroz niz drugih smetnji kao što su promjene na koži, probavnom sustavu, očima. Učestalost promjena koje se odnose na dišni susav je najveća, a najzastupljeniji alergen takve vrste je pelud. Stoga se treba pridržavati upozorenja i kalendara pojave peludi. Pelud je u zraku najviše koncentrirana u proljeće, međutim kontinuirana zasićenost česticama peluda u zraku traje od mjeseca travnja, pa sve do lipnja.
NAJČEŠĆE MANIFESTACIJE ALERGIJSKIH REAKCIJA
KOŽE: ekcemi, osipi, urtikarije
DIŠNOG SUSTAVA: kašalj, kihanje, curenje ili začepljenost nosa, edemom sluznice
PROBAVNOG SUSTAVA: proljevi, nadutost,
OČIJU: svrbež, peckanje, crvenilo, suzenje
Razvoj i jačina simptoma peludne alergije uvelike ovisi o osjetljivosti organizma na koncentraciju peludnih zrnaca u zraku. Tako će se kod jako osjetljivih osoba simptomi javiti već pri niskoj razini peludi u zraku, kod većine osjetljivih osoba pri umjerenoj, dok će pri visokim i vrlo visokim razinama sve osobe osjetljive na pelud osjećati nelagodu i razviti simptome alergijske reakcije. Poznavanje prostorne i vremenske dinamike pojave peludnih zrnaca tijekom godine jedan je od glavnih čimbenika za prevenciju i liječenje peludnih alergija. U tom kontekstu, najbolja preventiva je smanjenje izlaganja alergenima, što je u praksi vrlo teško izvodivo. Zbog svega toga nužno je pravovremeno se informirati o početku sezone cvjetanja alergenih biljaka.