U načelu treba dati prednost onim kretnjama, vježbama koje ne predstavljaju opasnost za zdravlje i koje stimuliraju funkcionalno poboljšanje rada srca, krvotoka i disanja. Vježbe snage, spretnosti i brzine neće značajnije stimulirati razvoj aerobnog kapaciteta, a vježbe izdržljivosti bit će djelotvorne.
3.1. Vježbe kardiovaskularne i respiratorne izdržljivosti
Osnovni je zadatak ovih vježbi razviti i održati na stanovitoj razini funkcionalnu sposobnost. To se postiže aktiviranjem velikih mišićnih skupina s malim opterećenjima (česta ritmična ponavljanja mišićnih kontrakcija-aerobne vježbe). Tako se vježbe kardiorespiratorne izdržljivosti klasificiraju u tri kategorije:
1. aktivnosti gdje se brzina kretanja može jednostavno odrediti, a individualna varijabilnost energetskog utroška pri određenoj brzini je malena; npr. hodanje, kaskanje, vožnja biciklom i sl.
2. aktivnosti gdje se također može jednostavno odrediti brzina, ali je programiranje vježbi komplicirano zbog velike individualne varijabilnosti energetskog utroška pri određenoj brzini; npr. plivanje, trčanje na skijama.
3. aktivnosti kod kojih intenzitet opterećenja i brzine toliko varira da je gotovo nemoguće dozirati opterećenje; npr. sportske igre, ples, umjetničko klizanje, planinarenje itd.
3.2. Vježbe pokretljivosti
Razmjerno često prouzrokuju poremećaje u slabinskom dijelu kralježnice. Vježbe pokretljivosti mogu se primjenjivati u tijeku uvodno-pripremnog i u završnom dijelu vježbe. Pritom tjelovježba obuhvaća različite korisne vježbe jednostavnih pokreta i vježbi koje se mogu obavljati nekoliko puta na dan.
Vježbe koje povoljno djeluju na pokretljivost mogu se izvoditi u stojećem, sjedećem i ležećem položaju.
|
