Žene koje žele dojiti ograničene su u izboru kontracepcije. Hormonalne metode remete proizvodnju mlijeka i preostaju samo mehanički načini sprječavanja trudnoće (prezervativ).

Za dojenje će većina educiranih žena reći da je nepouzdana metoda kontracepcije. Liječnici će to rado potvrditi. Druge žene koje doje, govorit će o metodama kontracepcije koje koriste, a vrlo rijetko će se naći žena koja će sa sigurnošću tvrditi kako je dojenje za nju najbolja metoda i kako je dovoljno pouzdana.

Žene koje se oslanjaju na dojenje, kao prirodan način razdvajanja trudnoća, u slučaju da su upoznate s pojmom ekološko dojenje, jesu žene educirane podrobnije od prosjeka koji tvrdi da je dojenje nepouzdano. Ključni pojam za razumijevanje odnosa između dojenja i neplodnosti jest ekološko dojenje. Ekološko dojenje nije bilo kakvo dojenje i ta razlika je upravo ono što ekološko dojenje čini relativno pouzdanom metodom u sprječavanju trudnoće.

Godine 1997. magazin "Healthy Pregnancy” piše: “Contrary to popular belief, breastfeeding does not halt ovulation, so it is not an effective birth control method." (Suprotno ustaljenom vjerovanju, dojenje ne zaustavlja ovulaciju, pa zbog toga nije učinkovit način kontracepcije.). S obzirom da se dojenju pristupa različito u različitim kulturama, ova tvrdnja se može odnositi samo na onu kulturu u kojoj se dojenju pristupa na način koji se kosi s načinima ekološkog dojenja. (U razvijenim zemljama vrši se pritisak na majku da se mora vrlo brzo vratiti na posao, da nije pristojno dojiti dijete u javnosti, da dojenje starijeg djeteta previše veže dijete za majku itd. dok je u slabije razvijenim zemljama normalno da majka posvuda nosi dijete sa sobom i doji ga kad god to dijete zaželi, dijete spava s majkom u krevetu i dojka mu je dostupna u bilo koje doba dana i noći, ne poznaju se ni bočice ni dudice.)

Ekološko dojenje je prirodni način da se osigura takozvana laktacijska amenoreja, izostanak menstrualnog ciklusa uslijed dojenja. Ekološko dojenje, kako ga je opisala Sheila Kippley u svojoj knjizi "Breastfeeding and Natural Child Spacing", počiva na jednom jedinom principu koji je stran i teško primjenjiv u kulturi razvijenih zemalja. Taj princip glasi: neograničeno dojenje, odnosno dojenje prema bebinim potrebama i željama. Postoji puno razloga zašto je u razvijenom svijetu neograničeno dojenje teško postići. No, da bi se takvo dojenje ipak postiglo postoje pravila podijeljena u dvije faze.

Prva faza

Prva faza traje obično šest mjeseci. To je period kada dijete isključivo doji. Nije potrebno davati drugu hranu ni tekućine. Sedam pravila koje treba koristiti kako bi dojenje bilo ekološko dojenje i učinkovit način kontracepcije su:

1. U prvih šest mjeseci života dijete mora isključivo dojiti. Ne koristiti drugu hranu ili tekućinu (dakle, isključiti i adaptirano mlijeko i vodu i čaj). Ovo pravilo je vrlo važno ne samo za ekološko dojenje već i za uspješno dojenje uopće jer omogućava uspostavljanje ravnoteže između potreba djeteta i proizvodnje mlijeka. Majka koja želi neograničeno dugo dojiti svoje dijete mora poštivati zakon ponude i potražnje: što se dijete češće i dulje doji, proizvodnja mlijeka je veća. Majčin organizam prati potrebe djeteta i njegov rast. Majka ima dovoljno mlijeka i za novorođenče od npr. 3 kg kao i za dijete od 6 mjeseci s otprilike 7 kg. Ako ne postoji ta ravnoteža i umjetno se prave veći razmaci između hranjenja, veća je mogućnost povratka menstruacije i prestanka neplodnog perioda. Također je i veća mogućnost prerane dohrane koja vodi prestanku dojenja.
2. Umirivati bebu na grudima. Ne treba se plašiti da će često dojenje imati loš utjecaj na bebu. Bebe se najlakše umire dok doje i to je za njih najugodniji način. Tako se potiče vezivanje majke i djeteta, djeluje umirujuće na oboje. Umirivanje bebe na prsima omogućava često dojenje i smanjuje mogućnost prestanka amenoreje.
3. Ne koristiti bočice i dude varalice. Umirivanje bebe dudom varalicom smanjuje broj podoja i vrlo brzo dijete ne mora dojiti da bi se umirilo nego doji samo kada je gladno. To može znatno umanjiti broj obroka i može voditi prema shematskom hranjenju, npr. svaka tri sata. Bebe kojima se daje duda i tijekom noći, preskaču i ta dojenja i onda brzo nastupa povratak menstruacije i prestanak neplodnog perioda.
4. Spavati s bebom tako da dobije i noćna hranjenja. Ako dijete spava uz majku i može dojiti kada želi u toku noći, uspostavlja se mir za roditelje i za dijete, jer dijete prije zaspi, a dok god postoje redovna noćna hranjenja, male su šanse da je žena plodna jer često dojenje održava stanje amenoreje.
5. Spavati s bebom preko dana. Kada majka uspavljuje dijete dojenjem, održava se dovoljan broj hranjenja u toku dana da ne nastupi prekid amenoreje. Dojenje pred spavanje je način da se unese okvirna struktura vremenima i frekvenciji dojenja. Unosi određenu sigurnost, red u raspored hranjenja i mir za dijete i za majku. Za majku je potrebno da se odmara u toku dana jer je to povoljno za proizvodnju mlijeka.
6. Dojiti često u toku dana i noći i izbjegavati rasporede hranjenja. Dijete koje doji na zahtjev imat će dane kada će dojiti tri ili pet puta na dan, ali i dane kada će podoj tražiti i deset ili više puta. To je u redu. Ne treba se zabrinjavati i ne treba ići prema shemama i uvijek istom razmaku između dva dojenja. Treba osluškivati bebine signale i prema njima se ravnati.
7. Izbjegavati sve što ograničava dojenje ili razdvaja majku od bebe. To mogu biti duge posjete za vrijeme kojih se ustručavamo podojiti dijete, to može biti rani povratak na posao, polazak u jaslice ... To su sve situacije koje će utjecati na dojenje. Poznato je da neke bebe koje idu u jaslice i ne mogu dojiti u toku dana, to nadoknade kada se vrate kući. Ovo je u redu za održavanje dojenja, ali u cilju održavanja amenoreje nije. Kada nastupe duže pauze između dojenja, brzo se javi i menstruacija. Te pauze mogu biti pauze koje nastaju preko dana dok je dijete odvojeno od majke ili pauze u toku noći kada je dijete ograničeno u dojenju jer roditelji smatraju da je vrijeme da dijete spava cijelu noć bez buđenja. Ne ulazeći u ispravnost ovog mišljenja, promatrajući učinak koji prekidanje bilo kojeg obroka u toku dana ima na prirodni način održavanja amenoreje, došlo se do zaključka da se uslijed ograničavanja dojenja prekida period amenoreje.

Druga faza

U prvoj su fazi objašnjena pravila kojih se treba pridržavati u prvih šest mjeseci dok dijete ne prima drugu hranu. Sa šest mjeseci se može početi s dodavanjem drugih namirnica. Tada nastupa druga faza koja se, u dojenju, ne razlikuje puno od prve. Važno je zadržati sva stara pravila oko dojenja, a dodatnu hranu uvoditi polako. Na početku druge faze dojenje se ne ograničava niti se smanjuje potreba za dojenjem. Broj obroka će neko vrijeme najvjerojatnije ostati isti, a onda se polako smanjivati, prema bebinom ritmu. Najbolja praksa koja je do ovog perioda ustanovljena je pratiti djetetove signale i prema njima dojiti. Ne treba se zabrinjavati zbog povećane ili smanjene frekvencije dojenja, zbog sporog uvođenja drugih namirnica ili zbog drugih stvari. Najprirodniji i najbolji ritam je onaj koji dijete odredi. Druga faza će duže održati period amenoreje ukoliko se dijete ne ograničava u dojenju.

Statistike!

Vjerojatno se pitate koliko je ova metoda učinkovita i pouzdana. Ako se provodi prema uputama koje Sheila Kippley daje, ekološko dojenje je pouzdana metoda produžavanja perioda prirodne neplodnosti.

U prva tri mjeseca ekološkog dojenja, mogućnost za trudnoću praktično ne postoji. U sljedeća tri mjeseca postoji 2% mogućnosti trudnoće prije prve menstruacije. Iza djetetovog šestog mjeseca, mogućnost zatrudnjivanja je 6%. Ovo znači isto tako i da žena ima 94% šanse da NE zatrudni nakon navršenog šetog mjeseca života djeteta, ukoliko prakticira ekološko dojenje.

U prosjeku, žene koje primjenjuju ekološko dojenje dobivaju prvu menstruaciju između 14. i 15. mjeseca nakon poroda. Od toga, period amenoreje se prekida u prvih šest mjeseci nakon poroda kod 7% žena. Kod 37% žena se menstruacija vrati između 7. i 12. mjeseca. Kod najvećeg dijela žena, 48%, amenoreja je prekinuta u toku druge djetetove godine. Određeni broj (8%) ostaje bez menstruacije i duže od dvije godine iza poroda.

Iako se može činiti da je razlika velika u dužini amenoreje kod različitih žena, prosječno je manja razlika u dužini neplodnog perioda jer žene kod kojih je period amenoreje ranije prekinut, prvih nekoliko menstrualnih ciklusa još nisu plodne, dok žene kojima je period amenoreje prekinut kasnije, obično su odmah i plodne. Ovo znači i da žene koje dobiju menstruaciju ranije, nisu izložene prevelikom riziku od iznenadne trudnoće, obzirom da je prvih nekoliko ciklusa žena često neplodna.

Srž ekološkog dojenja je zapravo u prirodnom majčinstvu. Stvara se prisan odnos između majke dojilje i djeteta jer majčino mlijeko nije samo fizička već i emocionalna hrana. I unatoč oprečnim mišljenjima, dojenje može biti i pouzdana metoda kontracepcije.

Neke od mama iz naše udruge primjenjuju principe ekološkog dojenja i mogu potvrditi da je učestalost dojenja (koje je osnovni princip ekološkog dojenja S. Kippley) usko povezana s odgodom pojavljivanja prve menstruacije nakon poroda. Dapače, neke od njih se koriste dojenjem kao prirodnim razmakom između dviju trudnoća.

(Predavanje koje je Roda održala na konferenciji u organizaciji Državnog zavoda za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, u rujnu 2002. u Dubrovniku)

Izvor: Udruga Roda, www.roda.hr