Moje Dijete

Navedenim ciljevima, mogu udovoljiti prije svega tzv. cikličke kretnje. Riječ je o odgovarajućim oblicima hodanja, trčanja, plivanja, vožnje bicikla, aerobika u vodi, plesa, boćanja, mini golfa, yoge i dr.
Da bi se ostvarili i drugi navedeni ciljevi vježbanja, ovim je kretnjama uvijek nužno dodati i vježbe repetitivne snage, koje su važne za oblikovanje mišićne mase, vježbe istezanja, kojima će se povećati pokretljivost zglobova.

Leći licem prema tlu, uzručiti, istovremeno podići gornji dio tijela u zaklon i zanožiti, raditi naizmjence jednom pa drugom rukom.

Leći na leđa, visoko prednožno raznožiti (koljena pogrčena), ruke odručiti zgrčeno, dlanovi na potiljku, raznožiti, naprijed-natrag, vratiti se u početni položaj, raznožiti lijevo desno, vratiti se u početni položaj.

Stav spetni, odručiti zgrčeno (šake stisnute ispred ramena), zib rukama, stav odnožni počučnjem na desnoj, odručiti, dlanovi gore (koljena su malo pogrčena). Vratiti se u početni položaj, isto u drugu stranu.

Slika 1: Sjed raznožno, zgrčiti lijevu (stopalo do gležnja), koljeno van, odručiti zgrčeno (dlanovi ispred ramena), pretklon, predručiti, stopalo usklopno, vratiti se u početni položaj. Upor sjedeći o podlaktice, visoko prednožiti desnu, vratiti se u sjed raznožni, zgrčiti lijevu, koljeno van, odručiti zgrčeno.

U načelu treba dati prednost onim kretnjama, vježbama koje ne predstavljaju opasnost za zdravlje i koje stimuliraju funkcionalno poboljšanje rada srca, krvotoka i disanja. Vježbe snage, spretnosti i brzine neće značajnije stimulirati razvoj aerobnog kapaciteta, a vježbe izdržljivosti bit će djelotvorne.

Priprema organizma za vježbanje ima važan zadatak da bi se što učinkovitije pristupilo planiranim procesima vježbanja. Za vrijeme pripreme organizma za vježbanje, u tijelu se događaju razne promjene. Tijekom vježbanja povisuje se tjelesna temperatura, mijenja se viskoznost krvi i krv cirkulira brže, a promjena viskoznosti u tkivima olakšava kontrakcije mišića i povećava elastičnost tkiva i ligamenata. To je jako važna preventiva povredama.

Brojna su istraživanja dokazala vrijednost redovite tjelesne aktivnosti kod čovjeka-djeteta. Dokazano je da tjelovježba ima ulogu u jačanju mišićne mase, utječe na očuvanje koštane mase, te zadržavanje spretnosti što je važno za izbjegavanje prijeloma kao posljedice nespretnih padova. Isto tako tjelovježba aerobnog oblika pozitivno djeluje na psihosomatski status bez obzira na dob.

Osnovna je značajka današnjeg svijeta da čovjek živi duže. Stoji činjenica da je čovjek današnjice radikalno smanjio fizičku aktivnost tako da je u ovom trenutku dostignuta nezavidna razina neaktivnosti.

Sinkronizirano plivanje = sport koji se sastoji od estetski oblikovanih i ritmičko plivačkih pokreta, položaja, figura i sastava koje plivačice izvode u vodi u skladu s glazbom.
To je kombinacija plivanja, sportsko-ritmičke gimnastike, baleta i plesa u vodi.

Uloga roditelja je velika i odgovorna za razvoj djeteta kako u psihološkom tako i u fizičkom smislu, pa stoga svaki roditelj treba poznavati svaku razvojnu fazu.

Za svaki šport postoji najpogodnije razdoblje uključivanja pa tako primjerice za plivanje je to između pete i šeste do osme ili devete godine života, a u odbojci i košarci između osme i dvanaeste godine. Početak ranijeg bavljenja športom (u predškolsko doba), ograničeno je fizičkim i psihičkim osobinama djeteta,a one se manifestiraju:

Duga je tradicija izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti u osnovnoj školi. Potreba za sportskim sadržajima sve je jača i značajnija što proizlazi iz suvremenog načina života. Važnost izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti sastoji se uz brigu za zdravlje učenika u rastu i razvoju, u sudjelovanju u sveukupnosti njihova odgoja i razvijanju potrebe sadržajnog iskorištavanja slobodnog vremena, te poboljšanju kvalitete života.

Tjelesni odgoj je dio općeg odgoja i prva karika u općem sustavu tjelesnog odgoja, te je  značajan u predškolsko doba. Dijete predškolske dobi kreće se veći dio dana, što mu je potrebno za rast i razvoj. U toj dobi razvija se koštano-vezivni i živčano-mišični sustav. Snažno rastu i razvijaju se veliki mišići. U tim godinama, dijete nauči hodati , trčati, skakati, penjati se i sl.. Kretanje mnogo utječe na pojačan rad organa za disanje, što povećava izmjenu tvari. Pokreti pridonose i razvoju središnjeg živčanog sustava.

Stručnjaci već dugi niz godina upozoravaju na negativnosti u razvoju djece i mladeži, pad ljudskih osobina i sposobnosti. Generacijski postoji opadanje mišićne mase, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti, porast psihičkih poremećaja što su direktni indikatori narušena zdravlja već u ranom djetinjstvu. Ukoliko osobine i sposobnosti nisu razvijene do poželjne razine, zdravlje je narušeno utoliko više što je veća odsutnost potrebnog kretanja. Zdravlje se ne može dugo zadržati ako se prestane kretati.

Igra i sport su sastavni dio života ljudi različite dobi i društvenog položaja, pogotovo djece i mladeži.

Danas se sve više teži da se svako dijete, razvija ne samo u svojim umnim, čuvstvenim, društvenim i duhovnim dimenzijama nego i u psihofizičkim.